Stanje u Bosni i Hercegovini i položaj Hrvata bili su teme razgovora koji je u Bruxellesu s visokim predstavnikom za vanjsku politiku i sigurnost te potpredsjednikom Europske komisije Josepom Borrellom vodio hrvatski premijer Andrej Plenković. On je u izjavi za hrvatske medije istaknuo kako se stanje u zemlji stabiliziralo te je izvijestio visokog predstavnika o dojmovima nakon posjeta Mostaru, gdje je sudjelovao na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Domovina i Hrvati
- Razgovarali smo o situaciji u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora, koji su održani u listopadu, gdje sam izvijestio visokog predstavnika o dojmovima koje sam imao prilikom posjeta Mostaru u subotu, gdje je održano zasjedanje HNS-a BiH, o jedinstvu svih političkih stranaka hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, o vrlo snažnim porukama - od toga da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskog naroda, time ističući želju za jednakosti, ravnopravnosti, konstitutivnosti upravo onako kako i Hrvati u BiH, ali i hrvatska država, napose Vlada, već godinama nastoje tu temu staviti na dnevni red. I to se vidi. Mi smo u tome uspjeli, o pitanju konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini govorilo se na najvišim razinama u 2022. Više nego ikada do sada. Učinili smo baš sve što smo mogli. U konačnici je upravo zbog toga ta tema postala političkom - rekao je Plenković, prenosi portal Večernjeg lista BiH. On je pri tome naveo kako je rezultat povoljnije situacije odluka koju je donio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. - Ta je tema dovela do intervencije visokog predstavnika Schmidta uvečer toga 2. listopada i omogućila je komforniji položaj Hrvata koji su pritom ostvarili sjajan rezultat - istaknuo je hrvatski premijer te najavio nastavak daljnjeg produbljivanja odnosa s BiH institucionalnom suradnjom s dužnosnicima ove zemlje. Premijer je istaknuo kako Hrvatska želi unaprijediti suradnju s BiH izgradnjom čvršćih veza i s druga dva naroda te svim građanima. U tom je kontekstu najavio posjet predsjedateljice Vijeća ministara BiH Zagrebu, tijekom kojega će se dogovoriti i detalji oko zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara, koja nije održana u posljednjih pet godina. - Zato mi je drago što će u četvrtak u Zagrebu biti Borjana Krišto. Njezin prvi službeni posjet izvan Sarajeva bit će onaj Zagrebu, što je jako važan signal i prigoda za sagledavanje odnosa na novoj razini. Rekao sam to vrlo jasno u Mostaru - da hrvatska Vlada ima i ustavnu obvezu te političku volju pomagati Hrvatima, ali želi graditi odnose s cijelom BiH, što uključuje i druge narode te građane koji tamo žive. To se vidi iz investicija, infrastrukture, mostova, cestovnih prijelaza. Poslali smo poruku da nakon ulaska u Schengen ne želimo biti tvrđava prema građanima Bosne i Hercegovine, nego učiniti sve da taj protok ljudi, komunikacija, gospodarska razmjena, trgovina funkcioniraju na najbolji mogući način. Mi smo zadovoljni što smo bili jedni od najsnažnijih zagovaratelja davanja kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini, čime se pomaže na tom europskom, reformskom putu jer je to u interesu i Hrvatskoj, a, naravno, i našim prijateljima u Bosni i Hercegovini - rekao je hrvatski premijer u Bruxellesu, čiju je izjavu dio medija u BiH predstavio isključivo kroz prizmu Schmidtove odluke, odnosno eventualnog slanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Potvrdio je kako je s Borrellom razgovarao o toj temi i pri tome otklonio prigovore, odnosno zabrinutosti koje su u Europskoj službi za vanjsko djelovanje imali protiv angažiranja Oružanih snaga u BiH.
Članica NATO-a, EU
- Što se tiče sudjelovanja pripadnika vojnika ili nekih drugih u misiji "Althea", naš je stav da okolnosti koje su bile 1995., na koje se pozivaju službe ovdje u Europskoj službi za vanjsko djelovanje, da su jednostavno passé. Hrvatska danas, kao članica NATO-a, Europske unije, eura i Schengena, nije ona Hrvatska iz 1995. koja je u drugim okolnostima imala, u dogovoru s vlastima u Bosni i Hercegovini, suradnju s Hrvatskim vijećem obrane i Armijom BiH, gdje je bila strašno važna vojna pomoć u tome trenutku za opstanak BiH te u konačnici za oslobađanje okupiranih hrvatskih područja. Danas su druge okolnosti, kao zemlja koja je u KFOR-u, zemlja koja je u NATO-ovim misijama, zemlja koja je bila u Afganistanu, zemlja koja je glavna te podržava Altheu i prisutnost stranih vojnika u Bosni i Hercegovini. Zato ne vidimo tu nikakvih prepreka. Tražili smo da se sa svojim službama sagleda mogućnost rješenja. No, to je s našega aspekta mnogo manje bitno nego da Hrvati biraju svoje predstavnike u institucije, da su u potpunosti ravnopravni i da se ta jednakost vidi svakoga dana. To je, što se tiče Vlade, mnogo važnije pitanje nego ovo - istaknuo je hrvatski premijer u Bruxellesu.