Prva posljedica nedjeljnih izbora i poraza vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) u sarajevskim gradskim općinama bio je pad Vlade Sarajevske županije, druga je bila smjene dužnosnika Demokratskog narodnog saveza, višegodišnjih partnera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u institucijama Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
Izmjene Izbornog zakona
Ostale posljedice vjerojatno ćemo promatrati sljedećih mjeseci, a puno je izvjesnije i cijele dvije godine ususret općim izborima koji su na rasporedu 2022. godine. U tome razdoblju valja očekivati i da se s približavanjem Europskoj uniji započne raspetljavanje i pitanja o izmjenama Izbornoga zakona sukladno presudama Suda za ljudska prava u Strasbourgu te Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine. Pad Vlade Sarajevske županije bio je očekivan, a ubrzala ga je odluka Marija Nenadića koji je bio kandidat Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića, koji time očigledno traži prostor za približavanje svojevrsnoj novoj probošnjačkoj Alijansi, koja je nastala na lokalnim izborima ove godine. Uz SDP BiH i Našu stranku, čine je još dvije stranke koje su nastale raskolima u Stranci demokratske akcije (SDA), Narod i Pravda te Nezavisna bosanskohercegovačka lista, čiji predstavnici su na sada čelu triju sarajevskih općina.
Priklanjanje dojučerašnjeg SDA-ova visokog dužnosnika Aljoše Čampare ovoj četvorki dodatno je pojačalo utjecaj ove političke grupacije. Četvorka ima simpatije i dijela međunarodne zajednice koja u dvoipoldesetljetnom lutanju i eksperimentiranjem Bosnom i Hercegovinom u ovome svojevrsnom gemištu nacionalne-socijaldemokratske i stranke liberalističkih svjetonazora vidi eventualno i prostor za promjene nabolje. Iskustva nas, međutim, uče da su svi ti gemišti propadali na jednome sastojku, a on se zove nacionalni legitimitet i potpora.
Prva Alijansa za promjene iz 2000. godine, nastala kao projekt američke i njemačke administracije i OHR-a, doživjela je promašaj upravo u hrvatskoj kvoti, iako je sa SDP-om i SNSD-om imala potreban legitimitet narodnog predstavljanja kod Bošnjaka i Srba, no kod Hrvata je po defaultu izbačena najsnažnija hrvatska stranka, a postavljeni politički marginalci NHI, PROENS, HSS, koji su kasnije odreda propali na političkoj sceni. Identičan poučak s Političkom platformom deset godina kasnije kada su “programski savez” sklopili ponovno probošnjački SDP BiH s HSP-om BiH i Narodnom strankom Radom za boljitak kao predstavnicima Hrvata, što je bila još veća sprdačina.
Ponajprije zbog “programskih veza” SDP-a BiH i HSP-a. Posljedica ovog eksperimenata bio je raskol u SDP-u i potpuni nestanak cjelokupne hrvatske političke oporbe s mrvicama novih političkih nada na ograničenome lokalnom prostoru, što se pokazalo i na ovim izborima s Hrvatskim nacionalnim pomakom u Tomislavgradu te blagim rastom Hrvatske republikanske stranke (HRS) i održanom HDZ-a 1990. kao druge političke opcije Hrvata. Nakon ovih izbora jasno je kako će se u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) nastaviti rivalitet Livna i Tomislavgrada, a što će se ogledati i kroz (ne)uspostavu nove županijske Vlade. Svi su čekali rasplet ovih izbora, no od ranije čvrsta veza SDA i SNSD-a s HDZ-om održava ovu stranku na čelu ove županijske Vlade. Nije isključeno da se sadašnje stanje održi sve do općih izbora 2022. godine. I dok se bore za što bolju startnu poziciju ususret tim izborima, dotle jednoglasno očekuju izmjene Izbornoga zakona.
Promjene kod Bošnjaka
O potrebi reforme Izbornoga zakona jučer je na sastanku Vanjskopolitičkoga vijeća Europske unije upozorio i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman. “Naglasio sam da je do toga došlo slijedom dogovora političkih čelnika (Bosne i Hercegovine), koji uključuje i dogovor o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Ponovio sam kako je važno gledati prema naprijed, prema parlamentarnim izborima 2022. godine. Radi ostvarivanja funkcionalnosti i političke stabilnosti Bosne i Hercegovine, potrebno je čim prije krenuti u proces izmjena Izbornog zakona. Apelirao sam prema kolegama ministrima da Europska unija pojača pozornost koju pridaje prema Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik Borrell nadovezao se na moje izlaganje, najavivši svoj skori posjet Bosni i Hercegovini. Rekao je da dijeli našu zabrinutost situacijom u Bosni i Hercegovini, osvrnuvši se na pismo koje sam mu nedavno uputio. Najavio je da ćemo se ozbiljnije posvetiti situaciji u Bosni i Hercegovini u sljedećem razdoblju. Povjerenik za proširenje Varhelyi također se složio sa mnom i u tom kontekstu naglasio potrebu sagledavanja šire slike u Bosni i Hercegovini”, rekao je Grlić Radman. Promjene na bošnjačkoj političkoj sceni, odnosno slabljenje pozicije SDA, mogle bi biti dodatno od pomoći kako bi se spustila visoko postavljena ljestvica “građanskih” načela ili pak da se usporedno s time otvore i razgovori s drugim blokom koji ne čine simboli preglasavanja Hrvata – prije svega fenomen “Komšić”, koji je svojevrstan SDA-ov trofej. U svakom slučaju, ovi izbori dobra su startna pozicija za dogovor i nove ključne reforme za tri naroda i državu BiH. •