Građani treće životne dobi trebali bi uživati u plodovima svog dugogodišnjeg rada. U BiH, međutim, rijetki su umirovljenici koji mogu živjeti od mirovine. Zbog toga su mnogi prinuđeni tražiti dodatne izvore prihoda, osim onih koji su ovo pravo ostvarili radom u inozemstvu ili na visokim političkim dužnostima, piše Večernji list BiH.
Rad u mirovini sve češći je u BiH. S jedne je strane na sve veću potrebu zapošljavanja umirovljenika u BiH utjecao masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje i nedostatak radne snage, a s druge strane umirovljenici traže izvore dodatne zarade. Iz Udruge prijevoznika za međunarodni i unutarnji promet RS-a početkom godine su otkrili kako trenutačno na cestama kamione vozi 70 posto umirovljenika, a umirovljenici se zapošljavaju i u građevinskom sektoru.
Službene brojke
Skromne mirovine, nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova, kao i želja za ostankom u društvenom i radnom životu sve češće vraćaju umirovljenike na tržište rada. Trenutačno u BiH rade 9542 umirovljenika, većinom u RS-u. - Prema podacima kojima raspolaže Federalni zavod za MIO, na dan 29. kolovoza 2024. godine ukupno 1489 korisnika starosne mirovine je u radnom odnosu - kazali su za Forbes BiH u Federalnom zavodu za MIO. Iz Zavoda MIO Republike Srpske za Forbes BiH su objasnili kako se u ovom entitetu uočava blagi i kontinuiran rast umirovljenika koji ponovno ulaze u radni odnos. Dok je 2019. bio 4401, 2020. godine 4961 umirovljenik, godinu poslije 5607, 2022. godine 6334, prošle 7458, u 2024. godini ovaj broj iznosi 8053, uglavnom u sektorima građevinarstva, prometa, prehrambene industrije i zdravstva. Ogromna razlika između entiteta u broju umirovljenika koji rade prvenstveno je zbog različite zakonske regulative. Naime, u FBiH je to omogućeno tek nedavno, dok umirovljenici u RS-u tu mogućnost imaju već više od pet godina. Vlasti u Federaciji BiH prije nekoliko mjeseci donijele su odluku kojom je omogućeno privremeno i povremeno zapošljavanje bez gubitka mirovinskih primanja, što je prije bilo moguće samo uz obustavu mirovine. Ova mjera je uvedena na osnovi odluke Ustavnog suda BiH u cilju da se umirovljenicima omogući dodatna zarada bez gubitka mirovinskih primanja. Međutim, ovo pravo nije prošireno na sve umirovljenike. Invalidske i obiteljske mirovine se i dalje obustavljaju pri zasnivanju radnog odnosa.
Broj zaposlenih
Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. srpnja 2024., prema podacima Porezne uprave, je 547.980 i manji je za 1139 nego mjesec prije. Razlika između broja zaposlenih i broja umirovljenika je 97.811. Prema strukturi zaposlenih, radno stanovništvo do 35 godina života čine 175.592, dok od 36 pa do 66 godina čini 372.388 radnika. Poznato je da BiH ima problema s natalitetom i da ima staro stanovništvo. I prema ovim podacima, u idućih pet godina značajno će se povećavati broj umirovljenika, dok zapošljavanje ne ide istom putanjom. Dodamo li tome da iz BiH odlazi radno sposobno, ali i reproduktivno stanovništvo, BiH će u idućih nekoliko godina vidjeti sve posljedice demografskih kretanja. Broj umirovljenika u FBiH je 450.169. Primjera radi, broj umirovljenika u studenome 2023. bio je 441.735. Taj broj je za nepunu godinu povećan za nešto manje od 9000. Ako usporedimo to s podatkom da je i broj zaposlenih manji za 1139, a da se smanjio i broj zaposlenih u dvije kategorije, onda je jasno da će već od ovog mjeseca biti veći broj umirovljenika. U lipnju u dobi od 56 do 64 godine bilo je 81.496 zaposlenih, broj zaposlenih koji imaju 66 godina bio je 3868. Prema podacima za srpanj, došlo je do pada broja pa je tako onih od 56 do 64 godine 80.727, a od 66 godina 3809. Prema posljednjim podacima Federalnog ministarstva financija, razlika između isplaćenih mirovina i uplaćenih doprinosa u FBiH iznosila je 281 milijun KM. Dakle, broj zaposlenih ne može financirati potrebe isplate mirovina u FBiH. Umirovljenici su posljednjih mjeseci aktivirali zahtjeve za povećanje mirovina koje ne mogu pokriti osnovne životne troškove koji rastu iz dana u dan. Iako zakon omogućava rad umirovljenicima, mnogi od njih, posebno oni sa zdravstvenim problemima, nisu u stanju ponovno ući u radni odnos. Minimalne mirovine, koje ne pokrivaju osnovne troškove života, ukazuju na hitnu potrebu za reformom mirovinskog sustava i boljom socijalnom zaštitom ove ugrožene populacije.