Svjetlan Stanić, čelnik Stanić grupacije, na ovogodišnjoj manifestaciji Večernjakov pečat dobio je priznanje za regionalni gospodarski uspjeh, čime je još jednom prepoznat trud i upornost ovoga gospodarstvenika u kreiranju novih radnih mjesta i stvaranju bolje ekonomske situacije u BiH. Vođeni vizijom da postanu vodeći proizvođač vrhunskih sokova te vodeći distributer u segmentu alkoholnih i bezalkoholnih pića, tehničke robe i duhanskih proizvoda u regiji, Stanić grupacija pokazatelj je kako se u BiH može uspjeti. U razgovoru sa Svjetlanom Stanićem doznali smo da Grupacija ima namjeru u ovoj situaciji s pandemijom izaći fleksibilnija i otpornija na izazove.
- Ako se ne dogodi drugi val pandemije ili bude nešto blaži, očekujem puni oporavak do drugog tromjesečja 2021., ali samo onima koji naprave potrebne restrukture. U tom bi slučaju rast mogao biti i veći od prvobitno planiranog - kazao je Stanić. Govoreći o manifestaciji Večernjakov pečat, Stanić je pohvalio inicijativu ovoga tipa jer u prvi plan stavlja pozitivnu stranu, promovira pozitivne vrijednosti i time daje nadu, ne samo gospodarstvenicima nego i ukupnom stanovništvu, da je uspjeh moguć, da se predan i sustavan rad isplati.
Na Večernjakovu pečatu dobili ste nagradu u kategoriji Regionalni gospodarski uspjeh. Što za vas, ali i vaše zaposlenike, znači ovakvo priznanje?
Prije svega, želim zahvaliti na prepoznavanju i dodijeljenoj nagradi. Doista sam ponosan na razvojni put Grupacije čiji sam vlasnik. Od samog početka ambicije su uključivale širu regiju, a sada već i Europu i Bliski istok jer su pojedinačna tržišta limitirana i ne omogućavaju ozbiljniji rast. Primam, naravno, čestitke i od zaposlenika Grupacije, ali smatram to zajedničkim uspjehom jer bez kvalificiranih i motiviranih zaposlenika nema ni opstanka, kamoli napretka. Iskoristio bih priliku još im jednom zahvaliti za svaki trenutak predanosti utkan u zajednički uspjeh.
Na koji način Večernjakov pečat može pridonijeti održavanju fokusa na pozitivnim pričama u BiH?
Pohvalio bih inicijative ovog tipa jer u prvi plan stavljaju pozitivnu stranu, promoviraju pozitivne vrijednosti i time daju nadu, ne samo gospodarstvenicima nego i ukupnom stanovništvu, da je uspjeh moguć, da se predan i sustavan rad isplati. U okružju opterećenom negativnim vijestima, kakvo je u BiH, svakako su nam potrebne pozitivne priče iz svih sfera života. Nadam se da će to imati utjecaja i na stanovnike BiH koji razmišljaju o odlasku na rad u druge države jer ne vide perspektivu u svojoj domovini, što je svojevrsna tragedija i nešto što bi trebalo biti u fokusu ove i svih idućih vlada.
Mislite li kako se ovakvim medijskim djelovanjem mogu u prvi plan istaknuti one vrijednosti koje spajaju narode i građane u BiH te stvoriti temelj za zemlju u kojoj ćemo se bolje razumjeti?
Stanić grupacija u BiH posluje u svim njezinim dijelovima kroz šest regionalnih centara i mogu potvrditi da je najbolji katalizator razumijevanja i suradnje upravo ekonomija jer najizravnije utječe na naše živote. Pred poslovnom logikom i najobičnijim kalkulatorom padaju sve velike političke fraze, a suradnja je onoliko kvalitetna koliko su sve zainteresirane strane zadovoljne.
Možete li se osvrnuti na postignuća, ali i izazove s kojima se susrećete u poslovanju u posljednjem razdoblju?
Kako sam već naveo, jako sam ponosan na sva postignuća od osnutka Stanić grupacije do današnjih dana jer prešli smo zahtjevan razvojni put. U počecima poslovanja bili smo dovoljno samouvjereni pristupiti najvećim svjetskim tvrtkama i brendovima i ponuditi im suradnju. U radu s Heinekenom, LG-jem, Philipom Morrisom i Diageom, samo da spomenem one najveće, stekli smo veliko iskustvo i znanje, usvojili međunarodni know-how i spremni dočekali drugu fazu razvoja – iskorak u vlastitu proizvodnju, što smo i realizirali akvizicijom Juicy, Juicy Fruits i TO sokova. Stanić grupacija u posljednjih nekoliko godina u fazi je ubrzanog razvoja, pri čemu ima podršku banaka i drugih institucija, ali smo, očekivano, neke planove za ovu godinu stavili na poček, barem dok ne vidimo kako će se razvijati situacija s pandemijom COVID-19.
Kakva su vam očekivanja kada je riječ o oporavku gospodarstva nakon pandemije koronavirusa?
Jako je teško predvidjeti kada ćemo se vratiti u “normalu”, štogod to značilo u novom kontekstu. Pratimo situaciju na dnevnoj bazi, kontroliramo troškove, usklađujemo planove s dostupnim informacijama i predviđanjima te koristimo ovo razdoblje za restrukturiranje poslovanja u cjelini. U tom smislu iskoristit ćemo ovu situaciju kako bismo restrukturirali poslovanje i iz svega izašli fleksibilniji i otporniji na izazove. Svi poslovni subjekti koji tako pristupe ovoj situaciji, imaju dobru šansu za uspjeh, premda je nerealno očekivati da neće biti posljedica. Ako se ne dogodi drugi val pandemije ili bude nešto blaži, očekujem puni oporavak do 2. tromjesečja 2021., ali samo za one koji naprave potrebno restrukturiranje. U tom slučaju rast bi mogao biti i veći od prvobitno planiranog.
Koliko je u tom kontekstu značajna uloga vlasti na svim razinama?
To je apsolutna nužnost, ovakve situacije traže usku, operativnu suradnju između vlasti i gospodarstva, kvalitetne nove modele podrške. Također bih naglasio da je i brzina realizacije jako važna te bih u tom smislu uputio i apel odgovornima.
Vaša grupacija donijela je niz pozitivnih primjera u kojima se cijeni proizvodnja. Planirate li možda u idućem razdoblju neke nove proizvodne pogone?
Baš u tom smjeru idu naši razvojni planovi, napravili smo i vrlo konkretne korake u smislu novih akvizicija, ali o tome više kada bude vrijeme, odnosno kada prođe kriza s COVID-19.
Kako gledate na budućnost gospodarstva u BiH? Čeka li nas i kada možda značajniji rast BDP-a?
Dijelom sam odgovorio na to pitanje kada sam rekao da će rast možda biti i veći ako se poslovni subjekti kvalitetno reorganiziraju, uz nužnu podršku vlasti. BDP je u BiH porastao oko 40% u posljednjih deset godina te vjerujem da možemo zadržati, čak ubrzati, taj ritam, ali mnogo će ovisiti i o potezima Vlade. Ne samo u kreiranju novih modela podrške nego i smanjenju stope iseljavanja najvitalnijeg dijela stanovništva.•