Zbog ruske invazije na Ukrajinu moglo bi doći do porasta cijena nekih proizvoda. Stručnjaci smatraju da ovaj sukob ne bi trebao dovesti do globalne recesije, ali da bi zbog nestabilnosti na tržištu i prijetnji sankcijama moglo doći do veće cijene goriva i poljoprivrednih proizvoda. Globalne cijene hrane već su bile blizu 10-godišnjeg maksimuma. Sada bi ruska invazija mogla još pogoršati situaciju, piše Večernji list BiH.
Robna razmjena
BiH, nažalost, više uvozi nego što izvozi robe, što za nas nije dobro. U siječnju BiH je izvezla robe u vrijednosti od 1,322 milijarde KM, što je za 49,4% više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,711 milijardi KM ili 46,7% više, podaci su Agencije za statistiku BiH. Poznat je i podatak da BiH najviše uvozi i izvozi u zemlje EU-a, no što je s Ukrajinom? Zbog rata u Ukrajini građani pojedinih bh. gradova iz straha od nestašice počeli su kupovati veće količine namirnica. No, je li to nužno? Na stranici Vanjskotrgovinske komore BiH provjerili smo podatke o uvozu i izvozu iz Ukrajine u prošloj godini. Ukupna robna razmjena između Ukrajine i BiH u 2021. godini iznosila je 47 milijuna KM. Prošle godine je iz BiH u Ukrajinu izvezeno 1,901.129 kilograma robe vrijedne 9,041.159 KM. U isto vrijeme iz te zemlje uvezli smo 19,556.402 kilograma različite robe, a vrijednost uvoza iznosila je 37,985.231 KM. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, najviše je izvezeno farmaceutskih proizvoda i to 48.159 kilograma ukupne vrijednosti 3,028.757 KM. Slijede proizvodi od željeza i čelika i to 585.171 kg vrijednosti 1,909.790 KM, potom nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji vrijedni 967.524 KM. Izvezeno je i 457.322 KM eteričnih ulja i rezinoida; parfumerijskih proizvoda, kozmetike te 299.891 KM neorganskih kemijskih proizvoda. Među 10 vodećih tarifa su i drvo i proizvodi od drveta; drveni ugljen, potom plastične mase i proizvodi od plastičnih masa, duhan i proizvodi zamjene duhana, odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani predmeti te papir i karton i proizvodi od istih. S druge strane, iz Ukrajine smo uvezli drvo i proizvode od drveta te drvenog ugljena u vrijednosti od 9,048.692 KM, dakle nešto više od ukupnog izvoza iz BiH u tu zemlju. Zatim 6,560.815 KM plastične mase i proizvoda od plastičnih masa, 4,256.046 KM mineralnih goriva i mineralnih ulja, 4,201.807 KM voća; kore agruma ili dinja i lubenica te 2,757.046 KM bakra i proizvoda od bakra. Među 10 vodećih tarifa su i proizvodi od željeza i čelika, nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji, farmaceutski proizvodi, električni strojevi i oprema i njihovi dijelovi te uljano sjemenje i plodovi; razno zrnevlje, sjeme. Ovog posljednjeg uvezeno je 286.550 kg u vrijednosti od 1,023.889 KM.
Proizvođači pšenice
Znatno veća robna razmjena BiH bila je s Rusijom. Ukupna robna razmjena između Rusije i BiH u 2021. iznosila je 385,287.139 KM. U Rusiju smo izvezli 107,826.178 KM robe, dok je uvoz iznosio 277,460.961 KM. Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, s više od 18 posto međunarodnog izvoza. U 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle više od četvrtine (25,4 posto) svjetske pšenice. Protok pšenice i žitarica sad bi mogao biti poremećen. Godišnja proizvodnja svježeg voća i povrća u Ukrajini iznosi oko 150 milijuna KM, od čega se oko 40 posto plasira na inozemno tržište. Od voćarskih kultura najzastupljenije su šljiva, jabuka, kruška, grožđe, malina, jagoda, trešnja i šumski plodovi, a od povrtlarskih kultura prednjače krumpir, kupus, krastavac, rajčica, paprika. Ekonomske sankcije ili vojna akcija mogle bi imati značajan utjecaj na cijenu hrane dok uvoznici traže alternative.