Dana 17. srpnja, gotovo godinu dana nakon što ju je potpisala u Istanbulu, Rusija je odlučila povući se iz Crnomorske inicijative za žitarice (BSGI) koja Ukrajini omogućava izvoz poljoprivrednih proizvoda na svjetsko tržište. Kao što je istaknuo glavni tajnik UN-a, ova inicijativa je "tračak nade u svijetu kojem je očajnički potrebna".
Prije agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, ključnog svjetskog dobavljača hrane, iz Ukrajine je dolazila petina ječma u svijetu, kao i šestina kukuruza te osmina pšenice. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, gađajući žitna polja i silose te blokirajući ukrajinske luke, svjetske cijene hrane skočile su do rekordnih razina i ugrozile prijeko potrebne zalihe hrane u mnogim zemljama uvoznicama. Cilj BSGI-ja bio je ponovno uspostavljanje ključne rute za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i smanjenje globalnih cijena hrane.
Unatoč mnogim izazovima, inicijativa je postigla svoj glavni cilj. Od kolovoza 2022 izvoz gotovo 33 milijuna tona žitarica i prehrambenih proizvoda iz Ukrajine u 45 zemalja imao je ključnu ulogu za smanjenje globalnih cijena hrane za oko 25% od rekordnih cijena dosegnutih ubrzo nakon ruskog napada. Kako pokazuju podaci o javnoj trgovini, više od polovine žitarica, uključujući dvije trećine pšenice, otišlo je u zemlje u razvoju.
Uz to, BSGI je osigurao kontinuiran pristup žitaricama za Svjetski program hrane (WFP). U 2023. godini Ukrajina je osigurala 80% pšenice za potporu humanitarnim operacijama u najugroženijim zemljama po pitanju hrane, kao što su Afganistan, Džibuti, Etiopija, Kenija, Somalija, Sudan i Jemen. Bez crnomorske rute WFP žitarice mora nabaviti negdje drugdje po višim cijenama i s duljim vremenom isporuke u trenutku kad se svijet suočava s prehrambenom krizom bez presedana.
Odluka Rusije donesena je unatoč ponovljenim prijedlozima glavnog tajnika UN-a da se riješe ti problemi. Kako bi prebacila krivnju, Rusija tvrdi da njezin vlastiti izvoz poljoprivrednih proizvoda nije u dovoljnoj mjeri omogućen. To ne potvrđuju javno dostupni podaci o trgovini, što pokazuje da izvoz poljoprivrednih proizvoda Rusije napreduje. Rusija je imala i veliku korist od memoranduma o razumijevanju s UN-om o izvozu gnojiva, koji je dogovoren istodobno kad i BSGI. Ujedinjeni narodi neumorno pokušavaju objasniti regulatorne okvire i surađivati s privatnim sektorom kako bi se pronašla namjenska rješenja u bankarskom i sektoru osiguranja. Ti napori provode se u bliskoj suradnji s EU-om i njegovim partnerima.
Bez obzira na laži koje Rusija širi, EU je zaista osigurao da naše sankcije ne utječu na globalnu sigurnost opskrbe hranom. Ne postoje sankcije na ruski izvoz hrane i gnojiva trećim zemljama, a EU je dao opsežne upute ekonomskim subjektima, objasnivši da su transferi trećim zemljama dopušteni. Surađujemo s UN-om kako bismo dopustili povezana plaćanja.
Unatoč ovim dobro poznatim i provjerljivim činjenicama, Rusija je odlučila povući se iz BSGI-ja, koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalnu opskrbu hranom. Nekoliko sati nakon povlačenja iz inicijative Rusija je svakodnevnim napadima počela uništavati ukrajinske objekte za skladištenje žitarica i infrastrukturu lukâ, ne samo u samom Crnom moru nego i na Dunavu. Kao izravna posljedica, veleprodajne cijene pšenice i kukuruza rekordno su porasle od početka ruskog agresorskog rata. Povećana nestabilnost cijena hrane vjerojatno će trajati sve dok Rusija bude namjerno povećavala pritisak na globalnu opskrbu hranom, pogoršavajući tako globalnu krizu troškova života, a najviše za osobe s nesigurnom opskrbom hranom u zemljama koje ovise o uvozu. To je neprihvatljivo i mora se odlučno osuditi.
Dok se svijet bori s poremećenom opskrbom i višim cijenama, Rusija sad prilazi ugroženim zemljama, posebice u Africi, s bilateralnim ponudama ograničenih isporuka žitarica, pretvarajući se da rješava problem koji je sama stvorila. To je cinična politika namjernog korištenja hrane kao oružja.
Kao odgovor na neodgovorne poteze Rusije, EU je aktivan na tri glavna polja. Prvo, i dalje ćemo podržavati neumorne napore Ujedinjenih naroda i Turske za nastavak Crnomorske inicijative za žitarice. Drugo, nastavljamo jačati puteve solidarnosti kao alternativne rute za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na globalna tržišta kroz EU. Ti putevi do sada su omogućili izvoz više od 41 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, a taj izvoz povećavamo koliko god je moguće kako bi se umanjile posljedice prekida sudjelovanja Rusije u BSGI-ju. Treće, uvećali smo financijsku pomoć zemljama i osobama kojima je najviše potrebna, osiguravši 18 milijardi eura za rješavanje pitanja sigurnosti hrane do 2024. godine.
Pozivamo međunarodnu zajednicu i sve zemlje da povećaju pomoć za potporu globalnoj sigurnosti hrane. Molimo sve partnere da pozovu Rusiju da se vrati na pregovore, kao što je Afrička unija to već učinila, kao i da prestane gađati ukrajinsku poljoprivrednu infrastrukturu. Jasnim i ujedinjenim glasom možemo natjerati Rusiju da obnovi sudjelovanje u BSGI-ju. Zajednički interes svijeta je odgovorno upravljanje globalnom opskrbom hranom. Dugujemo to ljudima kojima je najpotrebnije. •