Rusija aktivno koristi svoje kulturne veze s pravoslavnim narodima Balkana, dok se utjecaj EU na regiju smanjuje zbog topljenja perspektive proširenja EU.
U EU i NATO-u pokušavaju odgonetnuti sa koje strane će doći naredni izazov od Rusije. Po mišljenju novinara Financial Timesa, oni se ne trebaju brinuti za baltičke zemlje, već za Jugoistočnu Europu – Balkan, prenosi Sputnik.
Nakon devedesetih godina prošloga stoljeća, koje su obilježili ratovi na Balkanu, došlo je do stabilizacije zahvaljujući podršci SAD i možda dalekoj, ali perspektivnoj integraciji s EU, što je na kraju pomoglo da se objedine narodi bivše Jugoslavije, kao što se to dogodilo sa Francuskom i Njemačkom.
Sada, u pozadini gospodarske krize, vala izbjeglica, „Brexita“ i rasta nacionalizma u Europi, novo proširenje EU teško se može predvidjeti, dok Donalda Trumpa izgleda uopće nije zaiteresiran za zemlje na margini Europe, piše list. Ta činjenica otvara Rusiji mogućnost da pruži otpor širenju utjecaja EU i SAD i pokuša izmijeniti saveze, pa čak i granice.
„Moskva koristi svoje kulturne veze s pravoslavnim slavenskim narodima.“
Prema riječima autora članka, kakva god previranja se događala na Balkanu, ruka Moskve će biti negdje okolo. On tvrdi kako je pokušaj listopadskog državnog udara u Crnoj Gori, koji su prvo pripisivali srpskim nacionalistima, u stvari bio organiziran uz podršku ruskih specijalnih službi, kako bi se zasmetalo da zemlja uđe u NATO. Vlak koji je krenuo prema Kosovu s natpisom „Kosovo je Srbija“ proizveden je u Rusiji. Osim toga, Rusija podržava nacionalistički raspoloženog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji poziva na odcjepljenje od Bosne i Hercegovine, a u krizi u Makedoniji podržava stranu koju ne podržava EU.
Kako bi se u regiji pružio otpor Rusiji i kako se ne bi dozvolilo prisustvo ruske vojske, SAD i EU trebaju se boriti za simpatije stanovnika Balkana. Bez obzira na savjetnike i činovnike Donalda Trumpa, kao i na njegove osobne stavove i poglede, postoji vjerojatnoća kako će SAD ostati zainteresirane za razvoj Europe.
Uostalom, čak i ako je perspektiva ulaska Balkana u EU maglovita, Europa posjeduje poluge utjecaja na tu situaciju. Kao izvor pomoći, investicija i po trgovinskim odnosima EU značajno nadilazi Rusiju. Bez obzira na kulturne veze s Rusijom, praktično cijeli migracijski val s Balkana odlazi u Europu.
Međutim, malo je obećanja i investicija od Europe kako bi se situacija ispravila. EU se treba baviti ovom regijom mnogo više, smatra autor članka. Potrebno je pažljivo pratiti razvoj situacije, boriti se protiv ruske propagande, a europski lideri treba stalno posjećivati regiju, kako bi pokazali da Balkan i njegove probleme shvaćaju ozbiljno.
„Prije svega, za to je potrebna politička volja. Bez toga najproblematičniji kut Europe može se survati u svoju tamnu prošlost, što može imati opasne posljedice po čitav kontinent“, zaključuje Financial Times.