Rusmir Hrvić po mnogim parametrima najuspješniji je bh. gospodarstvenik. Zapošljava 4500 ljudi u AS grupi, koja proizvodi i izvozi u cijeli svijet. Hrvić za Večernji list govori o situaciji u BiH, stabilizaciji i rastu gospodarstva nakon snažne recesije, odlascima iz zemlje i načinima zaustavljanja odlazaka, kao i o onome što politika mora napraviti kako bi svima u zemlji bilo bolje.
Gospodine Hrvić, 2017. godina je iza nas. Svašta se u BiH izdogađalo, ali s obzirom da je od rata naovamo uvijek turbulentno i svašta se događa u svim smjerovima, onda to više i nije iznenađenje. Kao jedan od najuspješnijih bh. gospodarstvenika, kakva je ova godina bila općenito za bh. gospodarstvo?
Turbulentno ili ne, Bosna i Hercegovina bilježi stalni rast u svakom pogledu. Uređenje koje joj je nametnuto, istina, u startu smanjuje mogućnost još bržeg razvoja, ali to dodatno dokazuje vitalnost i sposobnost svih nas koji živimo i radimo u njoj. Ove godine su porasli BDP, industrijska proizvodnja, izvoz, broj otvorenih radnih mjesta. Međutim, to nije dovoljno, i za veći ekonomski iskorak potreban nam je godišnji rast BDP-a od najmanje 5 i više posto godišnje, za što nam je opet potrebna, prije svega, politička stabilnost. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati, nadam se najboljem.
Iz države odlaze mlade obitelji, obrtnici stavljaju ključ u bravu i odlaze, riječ egzodus u BiH je poprimila dramatično značenje. Kako zaustaviti trend iseljavanja?
Ne znam je li odlazak poprimio, kako kažete, dramatične razmjere, ali problem je evidentan, i to ne samo u BiH, nego u cijeloj regiji. Slavonija, nažalost, sve više ostaje bez ljudi, Srbija također. Mislim da bismo svi u regiji trebali pokušati zajednički odgovoriti na ovaj izazov. Moramo naše gospodarstvo učiniti atraktivnijim za investicije. S druge strane, potrebno je osigurati poboljšanje uvjeta rada, stimulirati ulaganja u nove tehnologije, povećati produktivnost, a sve kako bi se povećala konkurentnost. Na taj način, uz smanjenje obveza na doprinose i poreze na plaće, stekli bi se uvjeti za povećanje plaća, a time i standarda zaposlenih u gospodarstvu. Ovo bi potaklo veću potrošnju, a time i potražnju, čime bi proizvodnja dobila jedan prirodan stimulans.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...