Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman morao se u četvrtak popodne vratiti u Zagreb nakon što je desetak minuta u zrakoplovu Croatia Airlinesa kružio iznad Sarajeva jer je magla tako snažno okovala ovaj grad da se prizemljenje činilo nemogućom misijom u danu kada su za tu zemlju stigle ohrabrujuće vijesti da joj je dodijeljen kandidacijski status za Europsku uniju. Grlić Radman dobre vijesti iz Europe htio je podijeliti na božićnom prijamu koji je organizirao čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović samo sat vremena nakon što je potpisan sporazum o novoj koalicijskoj vlasti s vodećim hrvatskim i srpskim strankama.
Večernji list: Što za BiH znači kandidacijski status?
- Kandidacijski status je, prije svega, rezultat usmjerenosti Europske unije na integracijski proces ove zemlje i njezinu europsku perspektivu. To pokazuje da je EU stalo do BiH, kao i svih zemalja zapadnog Balkana jer sve te zemlje pripadaju Europi. A okružene su članicama EU. To se događa u važnom geopolitičkom trenutku ruske agresije na Ukrajinu kada je ova zemlja s Moldavijom također dobila kandidacijski status. Ta je agresija dovela do ubrzanja integracijskog procesa, a među tim zemljama je i BiH. Čak unatoč tome što nije ispunila sve kriterije koji su pred nju bili stavljeni. U međuvremenu su se dogodili uspješni izbori u BiH. Otvorila se i nova perspektiva, najviše zalaganjem hrvatske Vlade i premijera Plenkovića. Preporuku Europske komisije slijedila su i ostala vijeća, dok je Europsko vijeće potvrdilo odluku. Od BiH se očekuje snažnije provođenje reformi, ne samo Izbornoga zakona i ograničenih izmjena Ustava nego svih društvenih institucija.
Večernji list: Svejedno, do prije pola godine o BiH se govorilo kao o zemlji kojoj prijete konflikti, sukobi, rat?!
- Te su se paralele najizravnije povlačile s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu te poziciju zapadnoga Balkana koji su neki gledali kao mjesto za geostrateška razračunavanja i nadmetanje utjecajima. Ponajprije Rusije, ali i nekih drugih, Kine i Turske. Dovoljno je bilo pratiti poruke iz izborne kampanje. Govorilo se upravo o takvim mogućnostima. Na svim sastancima s našim euroatlantskim partnerima upozoravali smo na takvu opasnost prelijevanja sukoba i nestabilnosti. Zato smo, najviše Hrvatska, pozivali na veću prisutnost EU na zapadnom Balkanu. Ovaj kandidacijski status upravo je rezultat takvog strateškog promišljanja. To se, dakle, dogodilo ponajprije na temelju snažnog zalaganja Hrvatske, a napose predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije. Na nedavnome summitu o zapadnome Balkanu u Tirani Plenkovićeva izjava o potrebi davanja bezuvjetnog kandidacijskog statusa bila je posebno istaknuta. S druge strane, Plenković je s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom uputio također pismo Charlesu Michelu i Ursuli von der Leyen u kojem su zatražili kandidacijski status za BiH. Tu su upozorili na geopolitičku situaciju, ali i koliko je nužno za Hrvatsku da se u BiH stanje stabilizira. Mi ulazimo u schengenski prostor i stoga želimo BiH što bliže integracijskom procesu. Puno je nepredvidivih situacija, ovo su veliki izazovi, a, rekao bih, i opasni trenuci za mir u svijetu i pravni poredak u cjelini.
Večernji list: Pa ipak, sumnjalo se u iskrenost Hrvatske, bilo je određenih i političkih podmetanja, a istodobno su neke druge zemlje iz Beneluxa, Pariz, Berlin imali rezerve prema kandidacijskom statusu Hrvatske?!
- Hrvatska je iskreni zagovaratelj europske perspektive BiH. Stanovite predrasude koje postoje uvijek smo razbijali strpljivo i uporno političkim i pravnim argumentima. Dokazivali smo ih na temelju ispunjenja vlastitih vanjskopolitičkih ciljeva. Hrvatska ih je ostvarila sve mukotrpnim i strpljivim radom, poštivajući europske vrijednosti. Na taj smo se način pozicionirali kao država koja može biti model za sve zemlje jugoistoka Europe. Kao lojalna članica EU-a i NATO-a, s vjerodostojnom reputacijom, možemo objektivno govoriti o BiH. Hrvatska najbolje poznaje njezinu prošlost i sadašnjost. Hrvatska je najzainteresiranija za stabilnost, institucionalnu funkcionalnost i napredak BiH. Uz to, dakako, i za primjeren položaj hrvatskog naroda u BiH, koji je diskriminiran, jer ne ostvaruje svoja prava po međunarodnome pravu, odnosno Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu.
Večernji list: Kandidacijski status BiH dolazi istoga dana kada je potpisan sporazum o novoj vlasti, ali s novim partnerima. Što vam to govori?
- Europsku perspektivu BiH vidimo ponajprije kao proces dogovora partnera legitimnih hrvatskih i bošnjačkih predstavnika oko provedbe najvažnijih reformi. To je izborna reforma kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu, kojim je narušena jednakopravnost hrvatskog naroda. Tih anomalija, nažalost, još uvijek ima. Oklijevanje, nezainteresiranost i nespremnost lidera najveće bošnjačke stranke za dogovor doveli su do toga da je visoki predstavnik Christian Schmidt, uviđajući tu nepravednu situaciju, donio određene amandmane te napravio prvi korak za te nužne i dugoočekivane promjene. Relaksirao je političko ozračje u BiH, stvorena je nova politička kultura, otvorio se prostor za nove lidere koji su spremni na dogovor uz potrebne kompromise, a u interesu svih građana BiH. Kao nikada do sada nismo vidjeli da se vlast planira uspostaviti tako brzo, na temelju jasnih programskih ciljeva. Vijeće ministara moglo bi biti formirano vrlo skoro, a koje bi onda trebao potvrditi Zastupnički dom. Sve, čini mi se, ide u dobrom smjeru. Hrvatska također želi održati zajedničku sjednicu Vlade s Vijećem ministara te odmah uspostaviti odnose sa svim razinama vlasti i dinamizirati suradnju. Nove vlasti najvažniju će zadaću imati u provedbi sveobuhvatnih reformi. A Hrvatska želi ukazati na anomaliju biranja hrvatskog člana Predsjedništva koji nije izabran glasovima Hrvata. Raduje me da među probošnjačkim i građanskim strankama ima onih koji smatraju da ga trebaju izabrati hrvatski birači, a ne netko drugi. To je korektan pristup, to su politička načela zapadnjačkog tipa.
Večernji list: Koliko je bilo važno to zajedništvo Zagreba i Hrvata u BiH u ostvarenju ovih ciljeva?
- Svi smo bili svjedoci koliko se premijer Andrej Plenković angažirao oko BiH. On je potaknuo predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da okupi lidere iz BiH koji su se u lipnju ove godine obvezali na određene reforme. U međuvremenu smo imali odluku visokog predstavnika. Uostalom, ustavna je obveza Hrvatske skrbiti se o sunarodnjacima. A napose u BiH s obzirom na to da je Hrvatska potpisnica Daytona te da u ovoj zemlji Hrvati, kao najmalobrojniji narod, više od 20 godina trpe nepravdu. Hrvate se preglasava, oni ne mogu ostvariti ona prava koja im pripadaju. Mi smo tražili ispravljanje te nepravde. Ako je BiH država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, onda to želimo vidjeti u praksi. Za nas je bilo jako značajno vidjeti da su se hrvatske strane u BiH okupile oko HNS-a BiH kako bi povećale snagu zbog malobrojnosti Hrvata. S druge pak strane, ponašanje hrvatskih stranaka u kampanji bilo je iznimno korektno. Niste čuli nijedan govor mržnje, optuživanje, huškačku retoriku, prizivanje rata. Kod drugih se to vidjelo. Zato zaslužuju poštovanje, da im se vrate ona prava koja im kao konstitutivnom narodu i pripadaju.
Večernji list: Kako komentirate istup predsjednika Zorana Milanovića da ipak nije dovoljno učinjeno za Hrvate, koji je to rekao komentirajući ponovno nametanje Željka Komšića?
- Vidite, mi ne priznajemo Komšića jer on nije legitimni predstavnik Hrvata u BiH. Jer nije izabran glasovima toga naroda. To se dogodilo u četiri navrata i predstavlja najzorniji primjer majorizacije Hrvata u BiH. Prije izbora bili smo zabrinuti da bošnjačke stranke na ovim izborima ne dobiju šest od 17 članova hrvatskog kluba u Domu naroda, čime bi onda stvorili mogućnost da Hrvate isključe iz političkog života. To bi zapravo bio nestanak jednoga naroda.
Večernji list: Pobijedilo je zajedništvo, ali i u jednom drugom primjeru. Koliko je to bilo značajno u sjajnom uspjehu Vatrenih na Svjetskom nogometnom prvenstvu?
- To je funkcionalno zajedništvo koje nas ujedinjuje, homogenizira u politički zreo narod – naciju koja je svjesna svoje slobode ostvarene pobjedom hrvatskih branitelja. To je bila vizija prvog hrvatskog predsjednika. Vatreni plijene cijeli svijet svojom borbenošću, jedinstvom, srčanošću, ustrajnošću, ljubavi prema domovini koja se vidi u svakom djeliću njih samih. Oni su simbol samopouzdanja, volje i snage jedne nacije. To često izaziva jal kod nekih koji mogu, istina, svoj stav izražavati, ali ne mogu im spočitavati koje pjesme žele pjevati.
Večernji list: Očigledno aludirate na Thompsona i pjesmu "Lijepa li si" koju su pjevali reprezentativci, što je izazvalo različite komentare u Hrvatskoj, ali i BiH.
- To je jedna prekrasna pjesma. Ne mogu naći nijedan stih, riječ ili nešto drugo što nije ljubav.
Večernji list: Neki kažu sporan je spomen Herceg Bosne.
- Herceg Bosna simbolizira otpor i zaštitu hrvatskoga naroda. Svaki narod se u ratnoj agresiji u BiH morao štititi. Ne vidim kakav je tu problem. U pjesmi su navedena područja gdje žive Hrvati. I u Boki kotorskoj žive Hrvati, u Vojvodini. To nije nikakva teritorijalna pretenzija, kako neki žele istaknuti, nego se radi o zavičajnoj pripadnosti koja povezuje Hrvate.
Večernji list: Dosta je tu isplivalo jala, ali i ljubomore. Svejedno, ministre, hajde budite dobar prognozer utakmice za treće mjesto.
- Bio sam u Dohi i naravno da sam prognozirao susret s Argentinom, ali sam promašio. Svatko kao navijač ima određena očekivanja. No, želim reći kako su oni kao reprezentacija napravili sjajan uspjeh jer su među četiri najsnažnije reprezentacije svijeta. Ipak, uvjeren sam da će osvojiti broncu.