Došlo je vrijeme sadnje i sjetve u uvjetima drukčijima nego ikad ranije. Prošle godine u ožujku, unatoč konfuziji koja je sve pratila zbog proglašenja pandemije koronavirusa, nije bilo ovoliko zaraženih, stoga je ova godina kudikamo drukčija i izazovnija u odnosu na prethodnu, ali i na sve ranije. Hoće li nas nakon pandemije koronavirusa zateći pandemija gladi, pitanje je koje se logično nameće, piše Večernji list BiH.
Voće, povrće, žitarice...
Već prošle godine, nakon zatvaranja granica, postali smo svjesni koliko je svijet u kojem živimo krhak i kako lako zemlja koja masovno uvozi može sebe dovesti u položaj da joj nedostaje prehrambenih namirnica. I što je onda rješenje? Proizvodnja hrane. Prošla godina jedna je od rekordnih po proizvodnji za vlastite potrebe. Sijalo se i sadilo, obradive površine ispunili su voće, povrće, žitarice..., naravno ne u onoj mjeri koliko bi to moglo biti, ali područje koje je “od onih vremena” zaraslo u travu i korov konačno je donekle živnulo. Još u prvim mjesecima pandemije uspješni poduzetnik i jedan od lidera prehrambene industrije Ilija Studen upozorio je na važnost razvoja poljoprivredne proizvodnje. - Koronavirus je učinio ono što se nije moglo zamisliti, to je zatvaranje granica i nevjerojatne promjene na tržištu u pogledu potreba i opskrbe. Svaka zemlja prirodno se okrenula svom tržištu, a u BiH je više nego ikada došao do izražaja nedostatak sirovinske baze, što se pokazalo iznimno negativnim u trenutku izvanredne situacije. Uz vlastite potencijale u poljoprivredi, stočarstvu, kao i u procesnoj industriji, naša zemlja mora uvoziti velike količine hrane, što nije put za održivost. Ranije sam već govorio kako je to posljedica nestručnog makroekonomskog planiranja i nedostatka interesa političkih struktura za politički dogovor u ekonomskoj sferi, koji bi definitivno omogućio prosperitet cijele BiH, oba entiteta i Distrikta Brčko i tako olakšao odluku stanovništvu da ostane i radi u svojoj zemlji. Jačanje poljoprivredne proizvodnje dugoročno je ulaganje u kompletan prehrambeni sustav, u domaću proizvodnju te domaće potrošače - njegove su riječi.
Kretanja cijena u svijetu
Ovih dana, kada je rast hrane prisutan u cijelom svijetu, one odzvanjaju više nego ikad. Na tržnicama ističu da se ono što se nekad kupovalo na kilogram, sada traži na komad. Osnovni prehrambeni proizvodi u zemlji u kojoj je prosječna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj veća od 2000 KM su do 30 posto skuplji. Ovih dana je Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzla za AJB istaknula kako su svjesni iscrpljenosti gospodarstva i poslodavaca, ali i da su u još lošijem položaju potrošači. Analitičar Igor Gavran u svojoj izjavi jednostavno je objasnio: - Veći broj proizvoda i domaće hrane i u BiH ne bismo ovisili o globalnim kretanjima. I upravo primjenom toga BiH ne bi strepila od svake buduće krize, kao što to čini posljednjih mjeseci.•