Izvorna šokačka rič dva dana je odzvanjala u Tolisi, od onih najmlađih, do starih izvornih govornika, stručnjaka, znanstvenika, nastavnika filologa, etnologa, muzikologa i iz drugih struka koji su govorili o slavonskom dijalektu u okviru manifestacije „Šokačka rič“. Prvi puta izvan Republike Hrvatske održana je ta ugledna međunarodna znanstvena, kulturna i književna manifestacija višedimenzionalnog karaktera, prije svega znanstvenog, ali itekako sa nacionalnim identitetskim apektom. Bio je nazočan i biskup požeški msgr. Ivo Martinović, kao i gvardijan Franjevačkog samostana u Tolisi fra Mario Jurić. Domaćin skupa je bila Županija Posavska uz parnerstvo čak tri ministarstva Vlade RH i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Ako se k tome doma Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Zajednica kulturno umjetničkih djelatnosti Vinkovci, onda je to visokopozicioniran i izniman događaj uz veliki broj akademskih čelnika iz dvije susjedne države.
Posavski poddijalekt
Očuvanost slavonskoga dijalekta u bosansko-posavskim selima u okolici Orašja, posavski govor kao i tradicijska baština ima puno sličnosti u prekosavskim područjima. To se najbolje vidjelo u programima učenika, kao pratećem sadržaju manifestacije. Izvornim nošnjama, napjevima najmlađih, te uz spoj sa znanstvenim pristupom, zahtjevna manifestacija je na radost i osmjehe svih sudionika visoko ocjenjena, a najviše pohvala dobili su organizatori, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Emina Berbić Kolar, na čiju je inicijativu ovogodišnja „Šokačka rič“ organizirana u Tolisi i ministrica prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske Ana Andrić, domaćin skupa. -Cilj nam je, naglašavaju organizatori, skrb za hrvatski jezik, štokavsko narječje, staroštokavske govore kao najarhaičnije govore štokavskoga narječja, slavonski dijalekt, a u ovome slučaju i posebno posavski poddijalekt slavonskoga dijalekta kojim se i danas govori u slavonskoj i bosanskoj Posavini.
Čuvanje povijesne baštine
-Ovakav je skup veoma važan jer to sve govori o životu, kulturi i bogatstvu hrvatski naroda ovoga područja. Susreti bi trebali biti i češće kako bi bili svjesni važnosti svoje povijest, tradicije, ljudi koji su prije nas dali svojim životima, radom i kulturom i ostavili u naslijeđe. To je neprocjenjivo bogatstvo jer vrijedni smo onoliko koliko znamo cijeniti sve što pripada kulturnoj baštini našega naroda i ovoga kraja: običaji, kultura, jezik, književnost, povijest, narodna nošnja, kazao nam je u izjavi za Večernji list biskup požeški msgr. Ivo Martinović i istaknuo iznimnu važnost franjevačkog samostana i povijesnog Muzeja „Vrata Bosne“ jer te vrijednosti daju posebnu prepoznatljivost našeg identiteta i naroda posavskoga kraja.
Važnost Muzeja „Vrata Bosne“
Na otvorenju manifestacije ministrica Ana Andrić, u svoje i ime svojih suradnika koji su zdušno radili na realizaciji projekta, pozdravila je biranim i nadahnutim riječima u ime domaćina: -Naša suradnja s visokoškolskim ustanovama iz RH iznjedrila je ovaj znansveni skup, a Tolisa je s namjerom određena kao mjesto održavanja jer je tu utemljena prva pučka škola u BiH davne 1823.g. Crkva UBDM i Franjevački samostan Tolisa od tada pa do danas vjerni su i ustrajni čuvari naše nematerijalne baštine, pohranjeno i očuvano od zaborava, a tek u novije vrijeme sa Muzejom „Vrata Bosne“ otvorilo vrata javnosti za to veliko kulturmo bogatstvo našeg kraja koje se čuva sa najvećom ljubavlju, naglasila je ministrica Andrić.
Brojni visoki uzvanici
U ime osječke akademske zajednice sa više od 16.000 studenata i 2320 djelatnika, čestitke je za njenu uspješnost izrazio rektor Sveučilišta u Osijeku dr. sc. Vlado Guberac.- Radi se o jednom narodu koje samo dijeli rijeki Sava, no imaju istu povijest, kulturu i kad bi mogli nekako zatrpati korito rijeke Save ja mislim da nitko ne bi prepoznao razliku u tom arhaičnom štokavskom dijalektu sa obje strane rijeke Save. Zato je vrlo bitno jednu cjelinu koja razdvaja granica očuvati kroz ovakova okupljanja i druženja, kazao je dr. Guberac. Dekanica dr. Emina Berbić Kolar istaknula je kako je „Šokačka rič“ jedina konferencija koja ide u kontinuitetu dugom 22 godine i na kraju iznjedri Zbornik radova.
Jezik kao odrednica identiteta
Uspješnost rada skupa poželjela je i državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH Zrinka Mužinić Bikić, kao i izaslanik ministra vanjskih poslova, doc. dr. sc. Domagoj Knežević. –U vlastitu osobnu kartu svake povijesno samosvjesne nacije zasigurno spada i vlastiti jezik. Povijesno, borba za pravo na materinji jezik, poglavito među brojčano manjim narodima, bila je počesto djelo borbe i za vlastitu nacionalnu slobodu. Takva borba nije zaobišla ni Hrvatski narod, pa je zato veliko značenje ovakvih znanstvenih skupova, naglasio je dr. Knežević. Čestitke organizaciji skupa sa ciljem njegovanja, čuvanja i promoviranja hrvatske riječi i kulture, uputila je predstavnica Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Žana Ćorić.-Prekrasan je ovo skup, na jednoj strani radostan dječji smjeh, a na drugoj znanstveni pristup važnoj temi. Značajno je povezivanje Hrvata i svega što je važno Hrvatima Bosanske Posavine, stoga Središnji ured prati i pomaže brojne projekte. Čast nam je biti partner ovakve manifestacije, naglasila je Ćorić. Nakon prigodnih pozdrava dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru i Andrija Matić svečano su u toliškom Dvoru proglasili manifestaciju „Šokačka rič 22“ otvorenom.
Znanstveni skup
Drugi dan manifetsacije održan je pod krovom Franjevačkog samostana u Tolisi u dvorani Muzeja Vrata Bosne u Tolisi održan je 22. Međunarodni znanstveni skup gdje je predstavljan Zbornik „Šokačka rič 21“. Tijekom znanstvenog skupa i njegovog petosatnog rada smjenjivalo se 12 ulednih znanstvenika na razne teme sa zajedničkim podznakom „Slavonski dijalekt -Staroštokavski govori Bosanske Posavine“. Kroz okupljanje znanstvenika upotpunjene su dosadašnje spoznaje o slavonskom dijalektu u RH i izvan granica Hrvatske, jer taj dijalekt se govori i sa desne i sa lijeve strane rijeke Save.
“Štokavčići“
Šokačka je rič proširena i kroz vizualni medij, likovnu radionicu“Štokavčili“ čiji je voditelj bio likovni pedagog dr. umjetnosti Marko Šošić. Osnovci Tolise kao i maleni slavonci iz Slavonsko Baranjske, Vukovarsko srijemske i Brodsko posavske županije, na suvremen način su inetrepretirali motive sa narodnih nošnji, uz asistiranje studentica 5.g. studija u Osijeku.Kroz zajedništvo djeca su potvrdila da ih Sava nikada nije razdvajala već samo spajala.-Djeca su naš prioritet i zato njihova uključenost u „Šokačku rič“ i njihova značajna uloga uz sve brojne insitucije koje su dale potporu projektu. Čak jedan je autobus djece stigao samo iz Sikirevaca. Dakle poanta je u tome da Sava nikada nije razdvajala već samo spajala, a mostovima prebrodimo našu fizičku razdvojenost, poručila je prof. dr. dekanica Berbić Kolar