U ponedjeljak su počele 102. po redu Šantićeve večeri poezije u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” i Srpskog pjevačkoga i kulturno-umjetničkog društva “Gusle”.
Riječ je o najvećoj godišnjoj manifestaciji u organizaciji malobrojne, ali iznimno aktivne srpske zajednice u Mostaru. Otvorila ju je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, koja je tom prilikom istaknula kako je najvažniji projekt saborna crkva, u čiju je gradnju Srbija uložila već gotovo dva milijuna eura. Za kompletan dovršetak ostalo je još oko milijun eura i tom prilikom obećala je kako će se Srbija potruditi i to financirati, piše Večernji list BiH.
Sve to ponovno je u prvi plan zanimanja javnosti stavilo priču oko obnove i eventualnog datuma završetka mostarske saborne crkve Svete Trojice. Otišli smo na lice mjesta kako bismo se i sami uvjerili dokle su stigli radovi na njezinoj obnovi.
Unutrašnjost puna skela
Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru, dok joj prilazimo cestom koja vodi prema sjevernom izlazu iz grada, već izgleda kao da je spremna primiti svoje vjernike na svetu liturgiju. Vanjski radovi su gotovi. Na prostoru ispred same crkve tek mala oronula baraka i kontejner s radnicima koji svjedoče o tome kako ima još dosta posla za uraditi.
Prelijepa nova i bijela fasada saborne crkve Svete Trojice u Mostaru sa svojih šest kupola i zvonikom, na kojima dominira sedam zlatnih križeva i ne da za naslutiti kako je unutrašnjost ove crkve još uvijek neoslikana i neopremljena za službu.
Kad se prođe kroz dominantan ulazni luk, unutrašnjost crkve načičkana je ogromnim skelama na svim zidovima i sve do svodova kupola, pa lako možemo pretpostaviti kako je i samo postavljanje tolikih skela unutar zidina obnovljene crkve bilo ogroman pothvat. Kad smo ušli i vidjeli sve te skele i zidove koji čekaju da na njima osvanu neke od najljepših freska pravoslavne ikonografije, postalo nam je jasno kako ima još poprilično posla za uraditi kako bi mostarska crkva zasjala u svom punom sjaju, onako kako su je upamtile generacije koje su je mogle vidjeti prije rata. Ljetos je urađena i trećina od predviđene dekorativne rasvjete, a i to je bilo i više nego dovoljno kako bi obogatilo noćnu panoramu Mostara kojom dominira sa uzvisine u mraku.
Ispred zida u podnožju crkve pokraj kojeg vodi krivudavi put sa stubama blagog, ali napornog uspona, a kojima se stiže do stare pravoslavne crkve koja se nalazi iznad crkve u izgradnji, ostala je još poneka kamena gromada.
Tu nas je dočekao paroh Nebojša Radić, svećenik Treće mostarske parohije, s kojim smo porazgovarali o dosadašnjim aktivnostima na obnovi mostarske saborne crkve, trenutačnom stanju, kao i planiranim radovima, koji su predviđeni u predstojećem razdoblju.
- Što se tiče trenutačnog stanja oko obnove crkve, mogu reći da su u potpunosti završeni vanjski radovi i stigli smo u tzv. fazu unutarnjeg uređenja. Upravo ovih dana u izradi su tzv. unutarnji malteri, tj. unutarnja fasada - kazao nam je paroh Nebojša.
Podloga za slikanje ikona
Kako nam je objasnio, riječ je o tzv. freskomalterima koji su svojevrsne podloge koje se pripremaju za finalno oslikavanje crkve. Na tako pripremljenu podlogu nanosi se tanki sloj svježeg maltera na koji se nanose posebne boje za oslikavanje ikona.
- Nakon toga očekuje nas uređenje stupova i poda, kao i cjelokupno unutarnje opremanje crkve. Jedna specifičnost unutarnjeg uređenja je i to da će pod crkve biti kameni, za razliku od prijašnjeg drvenog - kaže paroh Nebojša.
Trenutačno se čeka i skela za postavljanje stakala na središnjoj kupoli, dok su prije nekoliko dana montirane skele i postavljene su sve ostale staklene površine.
Kako nam je objasnio paroh Radić, završetak radova primarno ovisi o financijama. Napominje kako je Vlada Srbije još 2019. godine obećala milijun i pol eura pomoći. Uplaćeno je pola milijuna, pa je ostao još taj milijun koji nije uplaćen.
- Što se tiče unutarnjeg oslikavanja saborne crkve u Mostaru, trebao je biti angažiran, sada već pokojni, slikar Vladimir Veličković. On je trebao crtati raspeće na jednom od zidova crkve. To je bilo usko vezano uz popularnu pjesmu Alekse Šantića “Pred raspećem”, ali je, nažalost, umjetnik Veličković preminuo prošle godine. Zbog toga se trenutačno radi svojevrstan projekt “freskopisa” i bit će raspisan natječaj za oslikavanje unutarnjih površina slike - kazao nam je paroh Nebojša.
Iako su radovi trebali biti završeni do 800. obljetnice Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, sve to poremetila je situacija oko pandemije koronavirusa. - Nakon obećanja predsjednika Vučića iz 2019. o financiranju u iznosu od milijun i pol eura, očekivali smo kako će crkva biti završena do jeseni ove godine. Mislili smo, da je sve išlo predviđenom dinamikom, uz otvorenje crkve, proslaviti u Mostaru i 800 godina Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, međutim - kako je kazao svećenik Radić - korona nas je sve usporila i zaustavila u radu.
Prosvjetina škola
Odmah iznad crkve u obnovi, na širem platou nalazi se i izgrađeno kamenu zdanje Prosvjetine škole poznate još i pod nazivom “Stara škola” i “Škola pod košćelama”. Temelj ovoj školskoj ustanovi udaren je 1855. godine, a zemljište za njezinu izgradnju darovao je Luka Sjeran. Nepunu godinu dana kasnije, 15. travnja 1856., završena je izgradnja zgrade škole. Iste godine 25. lipnja počinje s radom Pravoslavna srpska narodna škola mostarska, a prvi učitelji bili su Jovan Šušić, Petar Popovac Srbić i Mihajlo Ćurković.
Zanimljivost je i to da su ovu školu pohađali mnogi poznati Mostarci, kao što su Aleksa Šantić, Atanasije i Vojislav Šola, Vladimir i Svetozar Ćorović, Đorđo Jelačić, Ljubo Oborina, Risto Duždević Toholj i mnogi drugi.
Zgrada ove škole obnovljena je u prosincu 2020. godine sredstvima Vlade RS-a, FBiH, Republike Srbije te HNŽ-a. Ploča na školi postavljena je uz blagoslov episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Dimitrija u povodu 800. obljetnice Eparhije.
Lijepo je vidjeti da je razglednica Mostara postala bogatija za još jedan biser, koji ga je krasio dugo vremena i koji se na najljepši način i u svom prepoznatljivom sjaju vraća na ogrlicu arhitektonskih zdanja.
Činjenica je da se u obnovu saborne crkve u Mostaru uložilo puno napora, truda i ljubavi svih ljudi i simbolika je ovoga grada te njegova duha da tri sata postavljena na ovu pravoslavnu bogomolju svjedoče zajedništvu tako što su tri čovjeka - pravoslavac, katolik i musliman - financirala ta tri sata simbolizirajući zajedništvo triju naroda, što je gesta vrijedna divljenja.
Nadamo se kako ćemo uskoro raditi reportažu s liturgije u povodu otvorenja ove crkve i diviti se ikonama koje će vješte ruke umjetnika uskoro početi iscrtavati na zidinama, unoseći život u njih i vraćajući život među njih.•