S nešto manje žuči, ali s jasno nepomirljivim stajalištima, i jučer su probošnjački te hrvatski i srpski političari i međunarodna zajednica komentirali presudu koju je donio Europski sud za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika nametnutog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, što upućuje na to kako će se njezin sadržaj, ako se zadrži i sadašnji sadržaj, morati značajno modelirati kako bi postala prihvatljiva svim stranama u BiH. Upravo je to naglasak vrlo odmjerenog, gotovo neutralnoga stava Europske komisije i administracije Sjedinjenih Američkih Država, koje očekuju domaći aktivizam da bi se došlo do rješenja.
Primaju k znanju
- EU prima na znanje odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Kovačević". BiH treba ispuniti 14 ključnih prioriteta identificiranih u Mišljenju Komisije iz 2019. o njezinu zahtjevu za članstvo u EU kako bi otvorila pregovore o pristupanju EU. Među njima, BiH se poziva osigurati provedbu izbora u skladu s EU standardima, OESS/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije te osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebice rješavanjem sudske prakse "Sejdić - Finci" (ključni prioritet 4) - navodi se u stajalištu Europske komisije. Uz to su naveli kako je Europsko vijeće također pozvalo čelnike da hitno finaliziraju ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. - To bi trebalo unaprijediti kao pitanje najvećeg prioriteta - istaknuto je. Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u BiH otvoreno je izrazilo potporu provedbi presuda Suda u Strasbourgu, ali ističući kako je to moguće samo uz pregovore, konsenzus i kompromis među političkim akterima. - Sjedinjene Države dosljedno podržavaju provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Iako još nismo imali priliku detaljno pregledati ovu konkretnu presudu, ostajemo predani potpori lokalnim akterima dok rade na provedbi odluka Europskog suda za ljudska prava - poručili su iz američkog Veleposlanstva na društvenoj mreži X. Podsjetili su kako je američka administracija upravo bila ključni moderator Travanjskoga paketa, odnosno amandmana na daytonski Ustav koji su, između ostalog, bili usmjereni na rješavanje presuda Europskog suda za ljudska prava. No, koji su zbog načina biranja izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, odnosno u konačnici i članova Predsjedništva BiH, bili neprihvatljivi za hrvatsku stranu. - Ako Bosna i Hercegovina želi budućnost unutar euroatlantskih institucija, presude Europskog suda za ljudska prava morat će se provesti, ali te se presude mogu provesti samo ako lokalni političari pojačaju napore i obave težak posao pregovaranja, stvaranja konsenzusa i kompromisa - navodi se u izjavi Veleposlanstva SAD-a u BiH. No, posljednja presuda, kao i one ranije, posebno u slučaju Azre Zornić, jako je problematična te je teško kontaminirana pristranošću bosanskohercegovačkog suca u ESLJP-u Farisa Vehabovića, koji javno ističe svoja velikobošnjačka stajališta. U tekstu iz 2021. godine objavljenom na portalu Istraga o analizi prijedloga izbornih reformi doslovno je najavio apelaciju "Kovačević", ali i kakva će biti presuda. Čak se u ovome tjednu objavljenoj presudi ponavljaju identične fraze koje koristi Vehabović u tekstovima o prijedlozima izborne reforme.
Vehabovićeva propaganda
- Kada se govori o Domu naroda, stvari su još uvijek nedorečene u pogledu konkretnih prijedloga, ali se već sada može reći da sve dok postoji zakonodavno tijelo koje konstitutivnim narodima daje jamstvo da sudjeluju u zakonodavnom procesu na jednakim osnovama kao i zastupnicima u zastupničkim domovima, uz posebne procedure ulaganja veta na osnovi vitalnih interesa i bez davanja istih takvih prava i pripadnicima ostalih, predstavlja očitu kontradiktornost presudama ESLJP-a i zahtjevu da svi moraju imati jednako pravo sudjelovanja u izbornom procesu bez davanja posebnih prava pripadnicima konstitutivnih naroda na račun manjina i građana Bosne i Hercegovine - navodi on. U jednome od ranijih tekstova u stilu unitarista Hrvate i Srbe neizravno proglašava neprijateljima BiH. - Zapravo, treba biti precizan pa reći, to su bile one iste politike koje od samog početka rata u BiH nisu željele da BiH uopće opstane kao država - napisao je svojedobno. Ako je takav sudac, pun predrasuda i šovinizma, bio izvjestitelj za posljednju presudu, onda njezin sadržaj ne treba biti nikakvo iznenađenje.