Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je odblokirao proces uspostave federalne izvršne vlasti dočekana je na različite načine - od odobravanja, preko neutralnog stava pa do negativnih kritika, a dan poslije događaja, koji će zasigurno odrediti političke procese u idućem razdoblju, smjenjivali su se različiti komentari. Uz visokog predstavnika jasno su stali SAD i EU, piše Večernji list BiH.
Narativ
S druge strane, najglasnije osude mogle su se čuti u dijelu političkog i medijskog diskursa bošnjačkog korpusa u BiH, a narativ koji su pritom postavili išao je u smjeru navodnih izdaja, suspenzija Ustava Federacije, kršenja većinske volje Bošnjaka... Na poziv, koji je odaslan s više adresa, do sada se u više navrata preko ulice, putem prosvjeda, pokušalo izvršiti pritisak na Schmidta, a tako je bilo i u petak. Među okupljenima mogli su se vidjeti i oni koji su nosili uvredljive poruke na račun visokog predstavnika. Iz SDA su poručili kako odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne privremenu odluku predstavlja "skandaloznu suspenziju Ustava Federacije i svih demokratskih načela, na što nitko, pa ni visoki predstavnik nema pravo". - Namjera da se iz pojedinih veleposlanstava i OHR-a oktroira neustavna Vlada Federacije, pri čemu će se u potpunosti zaobići potpredsjednik FBiH iz reda bošnjačkoga naroda i većinska volja Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, ponižavajući je presedan, čije posljedice nitko ne može predvidjeti - navode iz SDA. S druge strane, predstavnici drugih bošnjačkih stranaka jasno su odbili optužbe SDA.
Predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković uputio je pak poruku Željku Komšiću i Bakiru Izetbegoviću da paze što rade i da vode priču koja ide u ozbiljnu eskalaciju. Američki državni tajnik Antony Blinken poručio je na Twitteru kako Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju akcije visokog predstavnika da pomogne BiH i da krene prema euroatlantskim integracijama. - Građani Bosne i Hercegovine trebaju i zaslužuju funkcionalnu, učinkovitu i odgovornu vlast - naglasio je Blinken. Iz Veleposlanstva SAD-a u BiH dodali su kako neuspjeh političkih stranaka da se odazovu pozivu visokog predstavnika od 7. travnja da postignu konsenzus i formiraju Vladu u FBiH nije ostavio visokom predstavniku drugu opciju, osim da djeluje.
- Za žaljenje je što je visoki predstavnik morao intervenirati kako bi osigurao uspjeh takvog osnovnog demokratskog procesa, međutim, jasno je da bi još jedno razdoblje Vlade u tehničkom mandatu bilo štetno i destabilizirajuće ne samo za Federaciju već i za cijelu BiH. Pozdravljamo poziv visokog predstavnika strankama u Federaciji da razgovaraju o ustavnoj reformi u idućem razdoblju, ali Federaciji ne smije nedostajati vladavine u međuvremenu - naveli su.
Reagirali su i iz Europske unije te su u svojem komentaru naglasili važnost brzog formiranja vlasti na svim razinama u BiH u skladu sa zakonski propisanim rokovima, a što je ključno za usvajanje žurnih i nužnih reformi te ostvarivanje napretka zemlje na europskom putu. U svojem osvrtu iz Izaslanstva EU-a u BiH poručili su da politički lideri BiH trebaju demonstrirati veći angažman i odgovornost u zemlji. EU ih poziva da osiguraju potpuno funkcionalnu entitetsku Vladu u Federaciji BiH nakon dvaju izbornih ciklusa te četiri i pol godine rada u tehničkom mandatu. - EU podsjeća na svoj stav da se bonnske ovlasti trebaju koristiti isključivo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji - istaknuli su iz Izaslanstva EU-a u BiH.
Izborni zakon
Hrvatski politički predstavnici u svojem su reagiranju uputili poziv za izmjene izbornog zakonodavstva i usvajanje ograničenih izmjena Ustava BiH te su izrazili nezadovoljstvo zbog činjenice da je došlo do još jednog nametanja odluka visokoga predstavnika, koje u jednom dijelu degradiraju odluku od 2. listopada 2022. - Iako nametnuta odluka u dijelu koji predmnijeva izmjene Ustava Federacije BiH nije trajnoga karaktera, potrebno je bez odgađanja pokrenuti proces razgovora o izmjenama i dopunama Ustava i Izbornoga zakona kako bi došlo do domaćih i optimalnih rješenja te provedbe odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu "Ljubić", kao i svih presuda Europskoga suda za ljudska prava, što je također dio i potpisanih međustranačkih sporazuma - priopćeno je iz HNS-a BiH. HNS je osudio i ponašanje "radikalnih bošnjačkih aktera" koji su, kako se navodi, neodgovornim izigravanjem preuzetih obveza sustavno onemogućili unutarnji dogovor. Stranke koje će formirati vlast u BiH trebaju što prije mijenjati izborni sustav, i to samostalno, sa što manje upliva međunarodne zajednice - rekao je u petak premijer RH Andrej Plenković. Premijer Plenković pozdravio je Schmidtovu jednokratnu odluku o deblokadi formiranja vlasti. - Mi smatramo da je za dobro funkcioniranje vlasti na središnjoj, na federalnoj, a kasnije i županijskoj razini potrebno da se nakon izbora vlasti formiraju i da institucije rade onaj posao koji su im građani povjerili - rekao je premijer, odbacivši da međunarodni predstavnik djeluje u suradnji s Hrvatskom. Pritom je ponovio kako se "jednom za svagda" mora završiti "apsurdna situacija" da se hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH bira bošnjačkim glasovima te da on potom ne komunicira s hrvatskim vlastima. - Hrvatska nema figu u džepu, naša je politika jednostavna - poštujmo se, surađujmo, investirajmo. Neka BiH bude samostalna, a Hrvati ravnopravni - zaključio je premijer. •