Prema izvješću o globalnoj konkurentnosti 2015. - 2016., koje uključuje oko 140 zemalja svijeta, BiH se nalazi na 111. mjestu. To je rejting koji oslikava realno stanje. Ako bi se dosljedno provodila Reformska agenda, uz zadržavanje socijalnog mira, onda imamo izglede ići bržim koracima u osuvremenjivanju bh. ekonomije i društvene zajednice, kazao je dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain jučer u Sarajevu, piše Večernji list BiH. Ekonomski fakultet u Sarajevu i ANU BiH upriličili su okrugli stol o temi “Izvješće o konkurentnosti 2015.-2016.: refleksije na Reformsku agendu” na kojem su sudjelovali mnogi domaći i strani stručnjaci, predstavnici vlasti, dužnosnici...
Uvoz prevelik, izvoz mali
Vodeći ekonomist Svjetske banke za trgovinu i konkurentnost zemalja zapadnog Balkana Wolfgang Fengler ocijenio je kako je ekonomija BiH neuravnotežena jer je uvoz prevelik, a izvoz premali. Osim toga, kazao je kako je potrošnja prevelika, proizvodnja premala te da je posebno prevelik javni sektor, dok je privatni preslab. Šef Ureda MMF-a u BiH Francisco J. Parodi naglasio je kako je Reformska agenda dobar plan. Vlade i vlasti trebaju početi s provođenjem tog plana, piše Večernji list BiH. Važno je fokusirati se na kvalitetu, a ne na kvantitetu mjera - kazao je Parodi. Zbog nepouzdanih podataka i procjena, BiH je bila isključena iz izvješća o konkurentnosti za 2014. Prošle godine je ponovno uvrštena na listu i zauzima 111. mjesto s ocjenom 3,7, što je postavlja u najlošiji rang ikada. Ovakav plasman je lošiji u odnosu na prethodno izvješće iz 2013. u kojem se BiH nalazila na 87. mjestu s ocjenom 4. Najveći pad zabilježen je u oblasti institucija sa 71. mjesta na 127. mjesto, najviše zbog slabe zaštite interesa manjinskih dioničara - 139. mjesto i prekomjerne državne potrošnje - 137. mjesto, inovacija sa 63. na 115. mjesto, učinkovitosti tržišta rada s 88. na 131. mjesto, visokog obrazovanja i stručnih obuka (sa 63. na 97.) kao i učinkovitosti tržišta roba (sa 104. na 129.). BiH je i dalje loše ocijenjena u oblasti poslovne sofisticiranosti na 125. mjestu, a i u infrastrukturi na 103. mjestu.
Pad učinkovitosti tržišta
Stup tehnološke spremnosti je također osjetio neznatan pad, što nije mnogo utjecalo na promjenu konačne ocjene. Veliki pad ocjene učinkovitosti tržišta rada uzrokovan je nesposobnošću države da privuče talente i održi intelektualni kadar zbog čega ovi indikatori imaju najlošije ocjene. Infrastruktura države i dalje ima vrlo lošu kvalitetu zrakoplovnog prijevoza, luka i cesta što je i utjecalo na pad ocjene. Stup visokog obrazovanja i stručne obuke je, uz loše mjesto na ovogodišnjoj listi, zabilježio i znatno pogoršanje finalne ocjene s 4,3 na 3,8, prvenstveno zbog lošeg opsega obuke kadrova i loše kvalitete obrazovnog sustava, pogotovo u pogledu njegove usklađenosti sa zahtjevima gospodarstva. Kada je konkurentnost BiH u pitanju, izvješće točno pokazuje slabosti zemlje na koje donositelji odluka moraju obratiti pozornost i ubrzano raditi na rješavanju kako bi se stvorili uvjeti u kojima bi se isplatilo investirati u BiH, te povećale mogućnosti za osiguranje blagostanja građana.