Početkom svibnja Mostar će ponovno biti gospodarsko središte regije, pa i šire, jer se na 24. Međunarodnom sajmu gospodarstva - Mostar 2023. očekuje više tisuća izlagača, poduzetnika, donositelja odluka. Manje od dva mjeseca do njegova početka sajamski kapaciteti već su gotovo popunjeni, piše Večernji list BiH.
Značaj ulaganja
U situaciji kada većina sajamskih manifestacija jedva opstaje ili se gasi, konstantni rast sajma u Mostaru sigurno raduje. Ovu sajamsku manifestaciju mnogi inozemni ulagači prepoznaju kao dobru prigodu da ostvare kontakte i počnu poslove u Bosni i Hercegovini. Zemlja partner na sajmu ove godine je Izrael pa se logično očekuje veliki broj gospodarstvenika iz te zemlje koja pokazuje sve veće ekonomsko zanimanje za BiH.
Značajno će biti prisutni i najbliži susjedi BiH, ali i zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Grčke, koje ranije nisu bile u većem obujmu zastupljene na sajmu. Tu su i izlagači iz Austrije, Njemačke, Turske, Kine...
No, pitanje je što država Bosna i Hercegovina konkretno radi kako bi potaknula sve one koji dođu na mostarski sajam, ali i na druge načine pokažu interes za poslovanje u BiH, da doista i investiraju ovdje. Pitanje privlačenja većih investicija zauzelo je svoje mjesto u kreiranju entitetskih proračuna za ovu godinu, ali i programskih dokumenata novih parlamentarnih većina na svim razinama. S obzirom na to da je bosanskohercegovačko gospodarstvo uvelike ovisno o kretanju na europskom tržištu, kao jedno od rješenja nameće se olakšavanje potrebnih procedura za privlačenje izravnih investicija, bilo da je riječ o domaćim kompanijama, bilo da je riječ o kapitalu iz EU-a.
Stoga je osobito važan dio programskog sporazuma za ustroj vlasti u razdoblju do 2026. godine, a koji jasno precizira obuhvatnu reforma u oblasti fiskalne politike, smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada.
Prognoze, fondovi...
Sve zajedno u konačnici treba voditi poboljšanju poslovne klime i olakšavanju potencijalnim investitorima pokretanja biznisa. Ovo je osobito bitno u svjetlu najava da nas u 2023. godini, prognoze su, čeka nekoliko izazova.
Prema prognozama iz dokumenta World Economic Outlook, koji MMF obično objavljuje dvaput godišnje, rast bh. gospodarstva išao bi tek do 2 posto. Ipak, kada je riječ o udjelu stranih investicija, vidljivo je kako će one u ovoj godini, procjena je, iznositi 21,8 posto BDP-a, što je ipak nešto više u odnosu na prošlu godinu.
Zadržati ekonomsku aktivnost na razini moguće je i provedbom velikih infrastrukturnih projekata, kako iz sektora prometa tako i kada je riječ o energetici, a u tom je kontekstu važno navesti kako EU financira, sufinancira te kreditira po povoljnim uvjetima niz takvih projekata. Dogovor na državnoj razini najavljuje ubrzanje razvoja infrastrukture, počevši od prometne koja se odnosi na dovršetak koridora Vc, izgradnju mreže brzih cesta, unaprjeđenje željezničkog prometa i daljnji razvoj infrastrukture u području zračnog prometa i uvezanosti, pa do energetske koja podrazumijeva povećanje energetske neovisnosti poticanjem projekata energetske opskrbe iz obnovljivih izvora, izgradnjom toplovoda i plinovoda ondje gdje postoji infrastrukturna osnova za ove projekte. Imati stabilnu političku vlast na svim razinama u godini koja je pred nama pokazat će se i ključnim kada je riječ o početku korištenja velikog pretpristupnog mehanizma Europske unije. IPA III, naime, nema unaprijed alocirana sredstva po državama, već sve ovisi o sposobnosti svake od zemalja pojedinačno da predlaže najkvalitetnije projekte koje će Unija financirati.