FBiH se već godinama suočava s ozbiljnim problemom nedostatka specijalista sudske medicine zbog čega bi u pitanje mogao doći rad na stotinama slučajeva, uključujući i najteže zločine. Samo šest ovlaštenih specijalista sudske medicine u FBiH trenutačno obavlja zahtjevne poslove vještačenja tijela nastradalih osoba u ubojstvima, samoubojstvima, prometnim i drugim nezgodama.
Veliki broj nestalih
Za razliku od nekih drugih država, u BiH je problem medicinskog vještačenja dodatno izražen zbog oko 9000 u ratu nestalih osoba, za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga. Svake godine se otkrije po nekoliko stotina posmrtnih ostataka koji i zbog nedostatka specijalista sudske medicine ne mogu biti odmah identificirani. Situaciju otežava i činjenica da je i ovaj mali broj specijalista sudske medicine na vrhuncu ili na samom kraju svoje karijere te bi se zapošljavanjem i obukom novih kadrova, osim očuvanja znanja iz ove oblasti i osiguranja kontinuiteta u pružanju usluga, uštedjela i znatna financijska sredstva koja se trenutačno daju na ime pruženih usluga specijalista sudske medicine i drugih forenzičkih stručnjaka iz inozemstva. Iako je riječ o višegodišnjem problemu koji otežava i rad na procesuiranju mnogih teških zločina, federalne vlasti su tek nedavno pokrenule inicijativu za uspostavu posebnog tijela, federalnog zavoda za sudsku i forenzičnu medicinu. Takvo tijelo u Republici Srpskoj uspostavljeno je još prije pet godina.
Nedostatak kadrova
-U Federaciji nedostaju specijalisti sudske medicine, kao i stručnjaci iz drugih grana forenzike što ozbiljno utječe na rad i učinkovitost pravosudnih i policijskih agencija, a uvođenje standarda i kriterija u oblasti sudske i forenzične medicine preko zavoda kao upravne organizacije omogućio bi brže i učinkovitije okončanje kaznenih i istraga ratnih zločina i drugih radnji čije uspješno okončanje ovisi o primjeni kriterija i standarda iz oblasti sudske i forenzične medicine, kažu u entitetskoj Vladi objašnjavajući razloge za uspostavu zavoda.
BiH, odnosno Federacija, je trenutačno i u pravnom raskoraku s Europskom unijom kada je ova oblast u pitanju. Naime, prema odluci Vijeća EU o akreditaciji forenzičnih usluga i obavljanju laboratorijske djelatnosti koja je prerasla u Zakon EU od 2013. godine, u državama članicama Unije se u kaznenim istragama priznaju isključivo dokazi koji su izvedeni sukladno ovom zakonu i u akreditiranim laboratorijama. Zemlje u okruženju već su počele pripreme za ispunjavanje kriterija i standarda iz navedenog zakona.