- Da kilogram kave poskupi na tisuću maraka, ljudi bi nekako do nje dolazili - priča nam ugostitelj u Mostaru, gdje se raspravlja o cijeni kave u BiH i najavama da u novoj godini kava poskupljuje drugi put u tri mjeseca te će i oni koji nisu bili pobornici poskupljenja kave morati razmisliti o tome. Naime, svjetska kriza prouzročena pandemijom, vremenske neprilike u zemljama u kojima se proizvodi, energenti čija je cijena rasla... - sve to utjecalo je i na poskupljenje kave na svjetskom tržištu, piše Večernji list BiH.
Opskrba nije ugrožena
Ovih dana istaknuli su to i u pržionici kave Minea, kazavši kako se oko Nove godine sprema drugi val poskupljenja kave u protekla tri mjeseca.
- Kava je burzovna roba i na njezinu cijenu utječe i kretanje dolara, a poskupljenje se dogodilo i zbog pada uroda u Brazilu, kao i zbog enormnog rasta cijena prijevoza - otkrili su. U hercegovačkim tvrtkama u kojima smo se raspitivali za situaciju doznajemo da imaju dovoljno zaliha. - Onaj tko ozbiljno prati situaciju, zna da je ovo očekivano. Ove godine kupili smo dovoljne količine kave kako bismo mogli premostiti krizna vremena jer smo već tada imali poskupljenje prijevoza, a otvoreno se govorilo i o poskupljenjima koja sada imamo. Opskrba kavom nije ugrožena, a dramatičnog rasta cijena nema. Neke neće ni rasti - pričaju nam u jednoj veleprodaji. Kada je BiH u pitanju, ovdašnji stanovnik u prosjeku potroši 6,1 kilogram kave godišnje, a još smo daleko od Skandinavaca koji su u svjetskom vrhu. Primjerice, Finac godišnje potroši 12 kilograma kave, a slijede stanovnici ostalih zemalja Skandinavije. No, ako vam se čini da su nam daleko pobjegli, BiH je 11. u svijetu po ispijanju kave po stanovniku. - U Europi su najveći kavopije Finci, dok u jugoistočnoj Europi i na Balkanu kava posjeduje kultni status okupljanja mladih. Kava je u manjem ili većem obujmu piće masovne uporabe, dio jutarnjega rituala, poslovnog sastanka ili upoznavanja, a nezamjenjiv je napitak koji spaja višestruko kulture istoka i zapada, sjevera i juga i kao takva forma briše granice mjesta prostora i vremena. Kava nije samo napitak, ona je više od napitka - napisao je u svom radu Ivan Vrljić. A u BiH je, sudeći po mnogim čimbenicima, ispijanje kave u pandemiji višestruko poraslo. Zamislite, sve "lockdowne", poslove na daljinu, odlaske na selo i sve novine koje nam je doba koronavirusa donijelo. Iako su kafići i restorani bili zatvoreni ili im je bilo skraćeno radno vrijeme ili su pak bili ograničeni brojem gostiju, od kave se nije odustajalo. Čim je situacija postala bolja, ljudi su napunili kafiće i naručili svoj omiljeni napitak. Također, u doba pandemije porasla je i prodaja aparata za kavu, tako da je, uz tradicionalnu tursku, mnogima omiljen postao espresso, bilo ujutro ili poslijepodne i navečer. Vrhunska kava napravi se u nekoliko poteza.
Dan počinje nakon kave
U istraživanju jedne agencije na uzorku od 120 ljudi, veliki broj anketiranih povećao je konzumaciju kave. - Konzumacija kave u našoj je kulturi više od ispijanja napitka s kofeinom, to je ritual koji se prenosi generacijama i nezamjenjiv je dio svakodnevice. Ispijanje kave potrošačima daje iskustvo susreta sa samim sobom i drugima, rituali ispijanja oblikuju arhitekturu svakog njihova dana. Dan počinje tek nakon dobre jutarnje kave koja usmjerava fokus na dnevne izazove i "optimizira temperaturu na radnu". Rituale vezane uz konzumaciju kave potrošači njeguju bez obzira na pandemiju. Daju im utjehu, poznatost, strukturu i ulijevaju dozu sigurnosti, što je posebno važno u vrijeme ugroze i nesigurnosti - navedeno je u istraživanju. Pa ako i dođe do novog poskupljenja koje se najavljuje, od kave se neće odustati.