Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je ustanovila Svjetski tjedan svijesti o antibioticima, koja ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antibiotike, te izbjeći dalje nastajanje i širenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Ističu da samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika predstavlja veći rizik i opasnost za zdravlje ljudi nego sama infekcija, jer se stvaranjem otpornosti infekcije na lijek stvara dodatni, veći, skuplji i duži problem za liječenje.
Globalni akcijski plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u svibnju 2015. godine, a jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.
Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti efikasnoj prevenciji i liječenju sve većeg spektra infekcija prouzročenih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama. Bez efikasnih antibiotika, uspjeh velikih operativnih zahvata i hemoterapije raka bio bi ugrožen, a trošak zdravstvene brige za bolesnike s rezistentnim infekcijama je veći od brige za bolesnike s nerezistentnim infekcijama zbog dužeg trajanja bolesti, dodatnih ispitivanja i upotrebe skupljih lijekova.
Samo u 2016. godini, prema podacima WHO, kod 490.000 ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni oblik tuberkuloze (TB), a otpornost na lijekove također počinje komplicirati borbu protiv HIV-a i malarije.
Antimikrobna rezistencija se događa kada se mikroorganizmi, poput bakterija, gljivica, virusa i parazita promijene kada su duže ili konitnuirano izloženi antimikrobnim lijekovima, poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih lijekova. Mikroorganizmi tada stvaraju otpornost na lijekove, a ponekad se nazivaju i 'superbakterije'. Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge.
Bez efikasnih antimikrobnih sredstava za prevenciju i liječenje infekcija, medicinski postupci poput transplantacije organa, kemoterapije raka, liječenja dijabetesa i velikih operativnih zahvata (npr. carskih rezova ili zamjena kukova) postaju vrlo rizični, kažu u INZ.
Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje prirodno s vremenom, obično putem genetskih promjena. Međutim, prekomjerna upotreba ili zloupotreba antimikrobnih sredstava ubrzava ovaj proces. Na mnogim mjestima antibiotici se prekomjerno upotrebljavaju i zloupotrebljavaju kod ljudi i životinja i često se daju bez stručnog nadzora.
Primjeri zlouprabe uključuju kada ih uzimaju osobe s virusnim infekcijama poput prehlade i gripe, te kada ih se daje životinjama kao pokretačima rasta ili se koriste za sprečavanje bolesti kod zdravih životinja. Loša kontrola infekcije, neadekvatni sanitarni uvjeti i neprikladno rukovanje hranom potiču širenje antimikrobne otpornosti.
Zato se obilježava Tjedan svijesti o antibioticima kojom se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz preporuke da antibiotike koristite samo ako vam ih je doktor propisao, jer ako ih nije propisao, to znači da nisu potrebni. Ako ih je propisao, neophodno je da ih primjenjujete točno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen. Višak lijekova treba na propisan način uništiti, te ih nipošto dijeliti drugima po nahođenju.
Prema instrukcijama stručnjaka Instituta za zdravlje, od infekcija se ne može zaštititi kontinuiranim korištenjem antibiotika, nego pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavanjem kontakta s bolesnim osobama i vođenjem sigurnog spolnog života, kao i redovitim cjepljenjem, priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.