Sarajevo je jučer bilo grad s najzagađenijim zrakom na svijetu, s indeksom zagađenosti 199. Slijedili su ga Dhaka u Bangladešu s indeksom zagađenosti 184, indijski Mumbai - 181 i Shenyang u Kini - 175. Peto je bilo Skoplje s indeksom zagađenosti 173, a Zagreb je bio na 7. mjestu - 166, piše Večernji list BiH.
Zrak s navedenim vrijednostima svrstava se u kategoriju nezdravog. Glavni grad BiH godinama se nalazi pri vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova. S druge strane, Mostarci imaju znatno više sreće od Sarajlija.
Naime, na osnovi dosadašnjih mjerenja, koncentracije praćenih zagađujućih tvari koje se mjere na stanici za praćenje kvalitete zraka u Mostaru znatno su niže u odnosu na one koje se bilježe na mjernim mjestima smještenim u dolinama i kotlinama Bosne.
- Ipak, pokazalo se da zrak nije uvijek čist te su zabilježena kraća razdoblja s narušenom kvalitetom zraka u između 25. prosinca 2022. i 10. siječnja 2023., ali to je i očekivano s obzirom na to da je Mostar jedan od najvećih gradova u našoj zemlji - kazao je za Fenu Enis Omerčić iz Sektor životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ). Krajem prošle godine FHMZ je u mostarskom naselju Bijeli brijeg postavio stanicu za kontrolu kvalitete zraka. Opremljena je uređajima koji mjere koncentracije ozona, sumporova dioksida, dušičnih oksida, ugljičnog monoksida i lebdećih čestica manjih od 10 (PM10) te manjih od 2,5 (PM2.5) mikrometara, a mjerenja se obavljaju opremom i metodama koje su propisane pravilnicima FHMZ-a i smjernicama EU-a.
Omerčić ističe kako su mjerenja u proteklih mjesec dana, općenito govoreći, pokazala kako je zrak u Mostaru najčešće bio dobar do umjereno zagađen. U BiH, zbog izloženosti zagađenom zraku, prema procjenama SZO-a, godišnje umre oko 3300 osoba. Prema analizi Harvard T. H. Chan škole javnog zdravstva, postoji jaka veza između zagađenosti zraka i bolesti organa za disanje, srca, raka, povećanoga rizika od moždanog udara, povećane smrtnosti, ali i rizika od autizma kod djece. - Zastarjelo oslanjanje na ugljen u BiH ubija tisuće ljudi svake godine, dok vlasti ne čine mnogo kako bi spriječile problem ili čak upozorile ljude na rizik za njihovo zdravlje - rekao je Felix Horne, viši istraživač okoliša pri Human Rights Watchu (HRW). Oslanjanje na ugljen i drvo za grijanje te ugljen za proizvodnju el. energije tijekom zimskih mjeseci čini gradove u BiH jednima od najzagađenijih u svijetu. Zemlja ima petu najveću stopu smrtnosti od onečišćenja zraka, stoji u analizi HRW-a. Prema podacima Svjetske banke, zagađen zrak uzročnik je 9% svih smrtnih slučajeva u BiH. Zemljopisni položaj gradova u BiH pogoršava problem. Mnogi su u kotlinama i zimi temperature mogu dosegnuti 10 °C, što kombinirano s vrlo slabim vjetrom zagađeni zrak zadržava u dolini, stvarajući smog.