Prvi poslodavac RS-a, kako zbog udruge tako i zbog brojnih gospodarskih pothvata, Saša Trivić dobitnik je Večernjakova pečata za gospodarski uspjeh godine. Za Večernji list Trivić je dao veliki intervju u kojem je govorio o gospodarstvu u BiH, poslovanju u doba pandemije, kao i o budućim projektima koje planira, a detaljno se osvrnuo i na plaće u ovoj zemlji, odlazak radnika te je ponudio rješenja za probleme kojih ima napretek.
Večernji list: Gospodine Triviću, kako ste doživjeli priznanje Večernjakova pečata za gospodarski uspjeh godine?
- Moram priznati kako ovakva priznanja obraduju dobitnika, posebice ako ste iz sektora gospodarstva jer je poznato da o poslodavcima malo tko razmišlja kada se dodjeljuju priznanja. Ovakva priznanja daju motiv za daljnji rad jer se mi poslodavci često upitamo trebamo li nekome ili samo radimo za sebe, kakve komentare često čujemo na svoj račun. Mislim kako je ova nagrada ujedno priznanje i svim drugim poslodavcima koji u ova teška vremena otvaraju nova radna mjesta i bore se za veće plaće radnika jer to je jedini način za opstanak tvrtki, a čini mi se, i za ostanak građana na ovim prostorima. Općenito je potrebno svakodnevno upućivati na dobre primjere i rezultate, dati motivaciju i svima drugima, tako da mislim kako i dalje trebate zadržati ovu praksu nagrađivanja najboljih u različitim oblastima.
Večernji list: A uspjeha je kod vas bilo, odnosno, u kontinuitetu ih ostvarujete. Vaši pekarski proizvodi stigli su do polica EU-a, koliko je bilo teško u pandemiji realizirati te poslove?
- Doći do polica u EU u prehrambenoj industriji nije nikada bilo lagano. Potrebno je zadovoljiti sve standarde kvalitete i na kraju biti jeftiniji jer čim potencijalni kupci čuju da ste iz BiH, očekuju da budete jeftiniji bar 30%. Naravno, ne možete biti jeftiniji 30% i onda vam ostaje samo da budete kvalitetniji i bolje organizirani. Istodobno s borbom za policu traje i ona za tehnološki napredak, borba za novu opremu i na kraju za rast plaća, znači, nije nimalo lako. Međutim, i uz sve te probleme, smatram kako naši ljudi imaju tu notu borbenosti, upornosti i sposobnosti snalaženja te je evidentno kako nam izvoz raste puno brže nego što smo očekivali, dakle, može se ako smo uporni.
Večernji list: Ušli ste i u proizvodnju te postavljanje dizala novom akvizicijom u prošloj godini. Koliko je to veći izazov od svega do sada?
- Priznajem kako je postojala doza straha jer o tom tržištu i poslu nismo znali ništa, međutim, poslije godinu dana rada u toj djelatnosti mogu reći kako je biznis biznis i ako znate raditi jedan, zanat ćete raditi i drugi. Naša je sreća što smo u prethodnom razdoblju ovladali suvremenim tehnikama rukovođenja poduzećima i što kao rezultat toga imamo ove godine povećanje proizvodnje od 40%. Naravno, pokrenuli smo tehnološki razvoj i mislim da nas očekuju dobri rezultati u sljedećim godinama. Cilj nam je u tri godine udvostručiti proizvodnju. Novi posao je izazov, ali svi poslodavci uživaju u izazovima, tako da nam ovaj posao nije teret, nego je zadovoljstvo.
Večernji list: Kao predsjednik Udruge poslodavaca RS-a, recite nam koliko je općenito gospodarstvenicima bilo teško funkcionirati u pandemijskom vremenu i osjeti li se već sada normalizacija situacije?
- Moram reći kako nas je korona na početku sve uplašila, ali, isto tako, poslodavci su se snašli u toj situaciji puno bolje nego što je itko od nas očekivao. I uz pojedinačne probleme određenih tvrtki ili grana općenito, brojevi pokazuju kako je izvoz na povijesnom maksimumu, da su i uz koronu plaće rasle, određeni su sektori otvorili nova radna mjesta. Na kraju će se pokazati kako su svjetske ekonomske turbulencije pomogle našem gospodarstvu, a i državi jer i svi proračunski prihodi rastu brže nego što je itko očekivao.
Večernji list: Vidimo kako ćemo se od ove zdravstvene krize, koja se prelila na poduzetništvo, još dugo oporavljati, a inflacija raste neumorno. Što nam je činiti?
- S inflacijom se treba znati boriti i to nije lagan posao. U inflaciji morate dizati cijene kako ne biste propali, a istodobno morate paziti da zbog toga ne izgubite kupce. Za snalažljive i okretne inflacija je prilika, za one druge opasnost. Dakle, otvoriti četvere oči i sagledavati tržište te tražiti najbolju poziciju za nastavak poslovanja. Stanje će se vjerojatno normalizirati u sljedećoj godini dana.
Večernji list: Jedan ste od najgorljivijih boraca za rast minimalnih plaća u BiH. Nekako se čini kako je ova pandemija svima dobro došla pa nitko ne govori o plaćama, nego o važnosti toga da se zadrži posao. Kako to komentirate?
- Nisam ja nešto ekonomski pametan po pitanju plaća, nego jednostavno gledam što se događa oko nas. Evidentna je inflacija na svjetskoj razini, evidentan je rast plaća i troškova života, kako u Kini tako i u EU, a vjerojatno i u svijetu. Mi tu ne možemo biti iznimka. Zbog spomenutog rasta troškova i cijena mnoge kompanije traže nove zemlje s nižim troškovima, što je prilika i za nas. Takve tvrtke uskoro će doći i na područje BiH i one će samim time što dolaze iz područja s višim plaćama moći ponuditi bolje plaće radnicima nego domaće. Zadatak domaćih tvrtki je pripremiti se za takva događanja, odnosno tražiti u izvozu veće cijene i osiguravati veće plaće, što zbog nedostatka radne snage na domaćem tržištu, što zbog iseljavanja ljudi s ovih područja. Naravno, neki od poslodavaca neće to “preživjeti”, dok će istodobno radnici kod stranaca osigurati bolje plaće, što je opet korisno za društvo.
Večernji list: Kako gledate na masovno iseljavanje iz BiH? Prošle godine to je dijelom zaustavljeno, ali prema našim informacijama, kako se smiruje pandemija, nastavlja se i odlazak stanovništva?
- Iz BiH se uvijek odlazilo i odlazit će se. Naš je zadatak pokušati osigurati bolje poslove i bolje plaće te uradimo sve što je moguće kako bi se iseljavanje usporilo. Evidentno je da mnogi poslodavci rade na rješavanju ovih pitanja i mislim kako to već daje rezultate. Ono što nas zabrinjava je nebriga države za zdravstvo, obrazovanje i djecu jer naše ankete provedene među onima koji odlaze pokazale su kako je 50 posto razloga za odlazak ekonomske prirode, a drugih 50 posto nezadovoljstvo političkom situacijom, lošim obrazovanjem i zdravstvom. Poslodavci ne mogu sami riješiti taj problem, mora se i politika mijenjati, odnosno početi rješavati probleme u ovim sektorima, a ne da se cijelo vrijeme bavi sama sobom.
Večernji list: Često čujemo kako se poslodavci žale na nedostatak kvalitetnih radnika. Nedostaje nam bravara, tokara, tesara, postolara, zidara..., je li problem i to što bh. škole uglavnom ne nude takve programe?
- Problem postoji, ali nije samo problem u školama. Problem je i u kućnom odgoju, odnosno nismo djecu naučili raditi. Problem je i u malim plaćama, kao i u zapošljavanju u upravu i državna poduzeća gdje se malo radi pa je danas svatko tko radi proglašen ludim. Problem je i u nepostojanju velikih tvrtki u kojima bi ta djeca stjecala pravo znanje. Rješenje je veće ulaganje poslodavaca u kadrove opremanjem škola i doškolovavanjem onih koji su zainteresirani za prekvalifikaciju, u otvaranje radionica za školovanje u okviru poduzeća. Krajnje je vrijeme da poslodavci i država shvate kako je radnik, odnosno znanje koje on posjeduje resurs i da se u njega mora ulagati. Poslodavci ne mogu očekivati da će im država osigurati školovanoga radnika. Očito je da se i mi moramo više angažirati po pitanju obrazovanja. I, naravno, država mora značajno povećati investicije u obrazovanje, a evidentno je da su investicije u obrazovanje u prethodnom razdoblju minimalne.
Večernji list: To je formula da radnici ostanu u BiH?
- Kao što sam već rekao, država mora puno ozbiljnije shvatiti svoje obveze po pitanju školstva i zdravstva jer mladi ljudi misle o svojoj djeci i dobar dio onih koji odlaze iz BiH kaže onu čuvenu rečenicu: “Neću da mi dijete ide u ovakve škole i da se liječi u ovakvim bolnicama”, što znači da iz BiH odlaze i oni kojima nije toliko loše, ali ih odavde tjera briga za djecu, odnosno svijest da ovdje neće biti bolje. Evidentno je da je najveći neprijatelj građana način vođenja politike i njezini rezultati. Drugi dio problema je odgovornost poslodavaca po pitanju uvjeta rada i plaća. Očito je da su se mnogi angažirali oko toga, samo je pitanje hoćemo li mi to prije riješiti ili će građani otići u inozemstvo. U RS-u je vidljivo kako posljednje tri godine značajno rastu plaće, pa čak i u godini pandemije. Mislim kako će plaće i dalje rasti, a s njima i cijene, ali to je dio rješenja. Uz europske plaće dođu i europske cijene. Nama je najvažnije da država ne poskupljuje svoje “usluge” jer se sve to na kraju prelije u smanjenje naše konkurentnosti. Sve to neće biti dovoljno ako ne doživimo značajan tehnološki skok, a to se postiže samo investicijama koje država treba potpomoći povoljnim i dugoročnim kreditima te subvencijama poduzećima koja osiguravaju veće plaće. Sve je vrlo jednostavno ako postoji želja da stvari idu naprijed.
Večernji list: Uvijek ste prepuni ideja, pa ima li već sada planova za neke nove poslove ili inicijative s organizacijom kojoj ste na čelu?
- Uvijek kažem da imam ideja, samo je pitanje ima li tko raditi. Trenutačno smo u fazi osnivanja IT tvrtke koja će se baviti digitalnom transformacijom proizvodnih poduzeća. Pokušat ćemo znanje koje smo skupljali kroz softver koji gradimo godinama ponuditi na tržištu BiH, a također i u inozemstvu. Mislimo kako smo napravili odličan proizvod, ali će tržište pokazati jesmo li bili u pravu. Što se EU tiče, i tu smo u fazi jačanja aktivnosti i privlačenja novih članova. Uz zagovaračke aktivnosti prema državi, u kojoj smo se kao organizacija pokazali vrlo učinkovitima jer u posljednjih nekoliko godina s Vladom RS-a radimo na popravljanju uvjeta poslovanja i ostvarujemo dobre rezultate, smatramo kako se moramo početi baviti i nekim uslugama prema članicama koje će im omogućiti brži razvoj. U fazi smo uspostavljanja savjetodavne službe po pitanju radnog prava te savjetovanja po pitanju kreditiranja poduzeća. Također smo ušli i u projekt osnivanja obrazovnog centra preko kojega omogućujemo povezivanje gospodarstva, fakulteta i škola u procesu obrazovanja nedostajućih kadrova te dokvalifikacije radnika. Pokrenuli smo i aktivnosti na edukaciji računovođa i poslodavaca u oblastima financijskoga rukovođenja koje je kod nas potpuno zapušteno, a jasno je da bez dobrog financijskoga vođenja nema ni uspješne tvrtke. Dakle, osluškujemo potrebe poslodavaca i trudimo se pomoći im u njihovim problemima.