Vlada još nije zatražila produljenje roka za korištenje 5,1 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, no to ne znači da ga neće zatražiti, uvjeravali su nas u Ministarstvu graditeljstva, koje koordinira obnovu nakon potresa. Da će Hrvatska tražiti odgodu ovog roka u više je navrata najavljivao i premijer Andrej Plenković, uvjeren da će Europska komisija prihvatiti argumente da je Zagreb naknadno zatresao i potres u Petrinji, koji je prouzročio dodatne štete na objektima u glavnom gradu.
Velike stavke netaknute
U međuvremenu je, međutim, u medije iscurio dopis u kojem Komisija navodi kako pravila Fonda solidarnosti ne predviđaju mogućnost produljenja 18-mjesečnog roka koji za Hrvatsku istječe 17. lipnja. Nasuprot tumačenjima o "odbijenici" Hrvatskoj, u Ministarstvu naglašavaju kako se radi o zapisniku sa sastanka na tehničkoj razini, dok se o eventualnoj odgodi odlučuje na političkoj.
No, činjenica je da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dan ranije izjavila kako Hrvatska još nije tražila produljenje ovog roka, kao i da se o tome u ovom času ne razmišlja, a kako je do isteka roka preostalo svega pet mjeseci postavlja se pitanje zbog čega Vlada tako dugo taktizira, ako ima namjeru izići s takvim zahtjevom. Odgovor na to pitanje jučer nismo uspjeli dobiti, a jasno je da su šanse za značajnije trošenje ovih milijardi slabašne ako zadržimo dosadašnju dinamiku.
Do sada je, naime, isplaćeno manje od tri posto ukupne svote dodijeljene nam iz fonda koji je EU namijenila hitnim intervencijama nakon katastrofa. Ono što je do sada isplaćeno odnosilo se uglavnom na intervencije na infrastrukturi, zbrinjavanje stradalnika i osiguravanje objekata (postavljanje skela i sl.), dok su velike stavke koje se odnose na vraćanje u ispravno stanje infrastrukture i zgrada gotovo netaknute.
Izbjeći obijesne žalbe
Da će se novac iz tih stavki teško povući do zadanog roka jasno je već dulje vrijeme, otpočetka se upozoravalo na sporost administracije, od uspostave koordinacijskih tijela do pripreme javnih poziva, na koje se čekalo mjesecima. Da je ovaj posao nespremnom zatekao slabo educiranu administraciju, ljude bez potrebne prakse, uvjerena je i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, koja smatra da je Hrvatskoj itekako potrebno produljenje roka za ovaj posao.
Čagalj upozorava kako se građevinski sektor još uvijek nije do kraja oporavio od posljednje krize, koja je Hrvatsku ostavila bez dobrog dijela velikih građevinskih tvrtki. A jedino su velike tvrtke, kaže, sposobne istodobno projektirati i izvoditi radove, što je presudno kako bi se ispoštovali ovako kratki rokovi. Uvjerena je ipak da se dio projekata može spasiti, a kao primjer navodi zgradu Vlade, u kojoj se oba procesa, i projektiranje i radovi, provode istodobno. Pritom je, kaže, presudno izbjeći i zamke obijesnih žalbi u javnoj nabavi.
- Ove žalbe trebaju biti prioritet, treba ih žurno rješavati, a one koji se žale tek tako, samo da bi se žalili, udariti po džepu – kaže Čagalj.