Rana predizborna kampanja u BiH odražava se i na rad državne vlasti. Problematiziranje nekih zakona i odluka ili čak opstrukcija njihova usvajanja izravno je povezana sa stranačkim pozicioniranjem pred opće izbore, iako to nitko neće otvoreno priznati, piše Večernji list BiH.
Moguće blokade
Najbolja ilustracija toga je odugovlačenje dogovora s Rusijom glede isplate klirinškog duga, a sada i izmjene Zakona o trošarinama. Savez za promjene je na državnoj razini, gdje je u vlasti, pokušao blokirati isplatu klirinškog duga zbog “straha” da će pristigli novac entitetska vlast u Banjoj Luci iskoristiti za popravljanje vlastitog rejtinga u javnosti, odnosno biračkom tijelu.
Slična je priča i sad s otporima ministara iz Saveza za promjene usvajanju izmjena Zakona o trošarinama.
Vijeće ministara je bez njihovih glasova podržalo zakonske izmjene koje podrazumijevaju povećanje trošarina na gorivo za dodatnih 15 feninga po litri. Iz Saveza za promjene najavljuju otpor i u parlamentarnoj proceduri. Povećanje trošarina na gorivo jedan je od ključnih zahtjeva MMF-a za drugu tranšu kredita koji očekuje BiH za nastavak reformi i popunjavanje proračunskih rupa. Osim što ne žele Miloradu Dodiku i vlastima u RS-u omogućiti dolazak do kreditnih sredstava, stranke iz Saveza za promjene pribojavaju se kako će novac prikupljen od novih trošarina Vlada RS-a iskoristiti za nove infrastrukturne projekte kojima će “mahati” u predizbornoj kampanji. Predviđeno je da prikupljeni novac od trošarina u cijelosti bude usmjeren za cestogradnju, što znači da bi već krajem ove godine ili početkom iduće moglo doći do otvaranja novih gradilišta u oba entiteta. Te projekte će politički kapitalizirati entitetske vlasti, a tu nema stranaka Saveza za promjene. Bez tog novca od trošarina cestogradnja će biti potpuno zaustavljena. Ne treba zaboraviti kako je usvajanje ovog zakona faktički uvjet i za deblokadu drugih međunarodnih kredita za izgradnju autocesta i brzih cesta.
Pravdanje stavova
Naravno, Savez za promjene ne može se izravno suprotstaviti osiguranju sredstava za cestogradnju, već svoje stavove opravdava brigom za poljoprivrednike i zahtjevom da se dio dodatno prikupljenoga novca od trošarina, 20 do 25 posto, preusmjeri na subvencioniranje “plavog dizela” za poljoprivredne proizvođače.
Na taj način se barem djelomično nastoji zadobiti simpatije biračkog tijela na koje vlasti na državnoj razini ne mogu previše utjecati.
Zapravo, tek sad se pokazuje koliko je pogrešno i kontraproduktivno bili formirati različite koalicije na državnoj i entitetskoj razini. Umjesto sinkroniziranog djelovanja i sinergije vlada na svim razinama, svjedočimo podmetanjima i opstrukcijama. Uz već poznate političke nesuglasice u Federaciji, politički rat dvaju srpskih blokova preko državne vlasti, ozbiljno ugrožava sve započete reforme. •