S dolaskom hladnijih jesenskih dana, dolaze i alergije. Osim što utječu na kvalitetu života. Trend porasta alergija posljednjih godina možemo zahvaliti i modernom načinu života s kojim, ruku pod ruku dolazi i stres. Jeste li kandidat za jesenske alergije, otkriva doktor Branko Pevec iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Jesen je, baš poput proljeća, razdoblje u godini kada se bilježi povećan broj alergijskih reakcija. Jedan od najčešćih alergena u ovo doba jest ambrozija. Problemi mogu varirati od obične alergijske reakcije pa do alergijske astme.
- Kliničke slike kojima se manifestira alergija na ambroziju su, znači, alergijski rinitis, odnosno rinokonjuktvitis, e, znači simptomi vezani uz sluznicu nosa i očiju. Dakle, dominantno bi to bilo svrbež nosa, kihanje koje zna biti onako intenzivno u salvama, nadalje curenje iz nosa, začepljenost nosa, kaže Branko Pevec, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb, javlja HRT.
- Alergijska astma koja je dakle sezonska astma budući da je vezana upravo uz pojavnost u tom periodu kad ambrozija polinira, a u ostatku godine takvi pacijenti uopće ne moraju imati nikakvih astmatskih tegoba.
Drugi važan alergen u ovo doba godine jesu grinje kućne prašine.
- Iako se tu radi o cjelogodišnjem alergenu, dakle on je prisutan u našem kućnom mikroš, mikrookolišu tijekom cijele godine, jesenski period je taj kada se njihovi ciklusi razmnožavanja pojačavaju zato što im našim laganim zatvaranjem u kućne uvjete omogućavamo takav, takav jedan idealan mikrookoliš, kaže dr. Pevec.
Klinička slika liječnika najčešće usmjeri prema alergijskoj reakciji koja se ipak treba potvrditi alergološkim kožnim testom.
- To je metoda uboda gdje na podlakticu stavljamo kapljice alergena i onda sa jednom lancetom probodemo kroz tu kapljicu. Na taj način alergene unosimo u kožu i nakon petnaest minuta gledamo na kojem mjestu je došlo do reakcije, odnosno na koji je alergen zapravo naš pacijent senzibiliziran, kaže dr. Pevec.
Konačna potvrda dijagnoze očitava se prisutnošću IgE protutijela u nalazu krvi. Liječenje se najčešće provodi simptomatski i to kombinacijom antihistaminika te lokalne primjene kortikosteroida.
- Antihistaminik je zapravo lijek koji sprečava da se onaj histamin, histamin je zapravo jedan upalni medijator, posrednik, koji se u alergijskoj reakciji oslobađa iz upalnih stanica i on dovodi do pojave simptoma. Kad uzmemo antihistaminik, onda spriječimo da se taj histamin veže na svoje receptore i dovede do simptoma. Kortikosteroidi, oni zapravo smanjuju nastanak tih upalnih posrednika u stanicama i tako isto djeluju simptomatski, odnosno djeluju da ti, da imamo manju količinu tih medijatora u organizmu, kaže dr. Pevec.
Najsuvremenija metoda liječenja je takozvana alergen-specifična imunoterapija, odnosno hiposenzibilizacija kako joj je zastarjeli naziv.
- To je metoda gdje mi alergen na koji je osoba preosjetljiva, senzibilizirana, dajemo u organizam u velikim količinama bilo da se to može ići putem potkožnih injekcija ili putem usne sluznice, znači u obliku tableta ili kapi ili sprejeva. Znači organizmu se nudi taj alergen u velikoj količini i onda organizam stvara jednu toleranciju na tog alergena, odnosno uvjetno rečeno nauči taj alergen tolerirati i ne više tako burno reagirati, kaže dr. Pevec.
Prevenirati alergijske reakcije vrlo je teško, gotovo i nemoguće. Pogotovo kad je riječ o ambroziji na primjer. No zanimljivi su savjeti liječnika kad je uzročnik alergije grinja kućne prašine.
- Maknuti sve ono što nam nije nužno, znači zavjese recimo i tepihe, to možemo ukloniti. Onda usisavanje učestalo sa usisavačima koji imaju hepa filtere, onda učestalije pranje odjeće i posteljine i to na temperaturama koje su šezdeset plus ako je moguće. Što se tiče ovih plišanih igračaka, one se mogu zamrznuti pa se na taj način poubijaju grinje. I evo, to su otprilike neke metode kako možemo smanjiti količinu alergena kojima smo izloženi. 12,15
A izloženi smo sve većoj količini alergena, posebno u urbanim sredinama, gdje je sve dulja sezona polenizacije te sve veća količina peludnih zrnaca.