Očekivano, nakon što su predstavnici vladajuće “petorke” na državnoj razini napravili jedan od najznačajnijih političkih dogovora u posljednjih 20 godina koji bi mogao biti potpuna prijelomnica i voditi zemlju iz stanja zamrznutog konflikta u stabilan dogovor triju naroda, na scenu su stupili oni koji, zapravo, budućnost zemlje žele držati na puškometu, piše Večernji list BiH.
Pokazalo se kako je bilo više nego opravdano radikalnu SDFA grupaciju poslati na dulje hlađenje kako bi se dao prostor za dogovor koji ovog puta ima potencijal otvoriti vrata Europske unije i sve destruktivne politike gurnuti ustranu. Naime, SDFA sa svojim botovima započeo je bjesomučnu kampanju izazivanja straha i mržnje s pritiscima na probošnjačku i građansku “trojku” uz optužbe da je izdala interese Bosne i Bošnjaka, da se stvara treći entitet, Bošnjaci pretvaraju u manjinu...
Mantra “izdajnici Bosne”
Zato će eventualni uspjeh, odnosno provedba u djelo političkoga dogovora, ponajviše ovisiti o spremnosti “trojke” da izdrži taj pritisak koji dolazi iz dijela kuhinje stranih administracija, a da s druge strane SNSD i HDZ BiH ispoštuju važne “crvene crte” sporazuma. Najvažnije, međutim, od svega jest da su politički prvaci - HDZ-a BiH Dragan Čović, SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naroda i pravde Edin Forto, Naroda i pravde Elmedin Konaković i SNSD-a Milorad Dodik - ispunili ono što od njih očekuje visoki međunarodni predstavnik. A to su izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se tiče integriteta izbornog procesa te da se u drugi plan stavi prijedlog SDA koji je prošao Zastupnički dom Parlamenta BiH. Tim prijedlogom se, naime, čak iako su ga prvotno podržali iz “trojke”, izbija mogućnost SDA da posve preuzme nadzor nad biračkim odborima od SIP-a, koji posve nadzire SDFA - SDS - PDP grupacija. Kada bi bio slučaj da SIP bira predsjednike i biračke odbore, vrlo lako se može projicirati da bi na sljedećim izborima “gubitnici” zbog makinacija mogle postati stranke “trojke” i SNSD. Definira se i način promjene sadašnjeg kompromitiranog saziva Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Najvažnije stavke dogovora uvode elektroničku identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića kako bi se spriječile prijevare. Također se uvode skeneri u izborni proces, a u slučaju manipulacija s prebrojavanjem listića glasovi bi se ponovno brojili. Ako bi pak opet bilo nepravilnosti, izbori bi se ponavljali, a birački odbori se mijenjaju. Uz to je predviđena i njihova kaznena odgovornost. Uz to, načelna suglasnost postoji i da se članovi Predsjedništva BiH biraju po modelu koji je već predložio HDZ BiH i koji je prošao proceduru Doma naroda Parlamenta BiH 2022. godine. Jedna od najvažnijih dogovorenih stvari je uvođenje obveznog glasovanja, a u slučaju da to netko odbije, onda plaća financijsku kaznu, što je praksa koja postoji i u nekoliko zemalja Europe. Tako bi se dobio mnogo veći legitimitet rezultata. U tehničkim izmjenama koje nije obuhvatio SDA, ali ni prijedlog SIP-a koji je također ponovno aktualan, jest da se mandat vrati stranci, a ne izabranim pojedincima te da se ukinu preferencije koje su u nekoliko izbornih ciklusa rezultirale jednim od najvećih korupcijskih slučajeva.
Konačni prijedlog
Oko pitanja izbora članova Predsjedništva BiH, o čemu postoje nešto različita očekivanja HDZ-a BiH i stranaka “trojke”, vodeća hrvatska stranka uzela je za zadaću dostaviti svoje prijedloge koji bi mogli rezultirati konačnim dogovorom. Iako postoje dvojbe hoće li se to moći provesti, svejedno ohrabruju stajališta sudionika da je dogovor ipak moguć, što je riječ koja se nije mogla uopće čuti dok je iz Sarajeva partner bila SDFA grupacija. No, prva zapreka eventualnome dogovoru o ovome pitanju, kao i onome o sudovima BiH, odnosno Ustavnome sudu, ovisi i o tome hoće li se visoki predstavnik Christian Schmidt umiješati s nekom od svojih odluka. On se nalazi pod pritiskom američke administracije da intervenira, odnosno protivljenjem EU-a. U slučaju da on ipak povuče potez propast će još jedna velika prigoda za domaći dogovor i, moguće nepovratno, u sljedeće dvije godine uništiti prigodu za nastavak intenzivnog puta zemlje. Unutarnji dogovor i snažnije europske integracije, a ne strane intervencije ili sankcije, jedini su recept za napredak zemlje. Po takve rezultate dolaze i hrvatski i nizozemski premijer Andrej Plenković i Mark Rutte te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.