Neposredno prije novoga prosvjeda koji su organizirali radikalni politički krugovi iz Sarajeva i aktivisti koji se nisu pomirili s potezom visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, čiji je cilj bio stabilizirati unutarnje prilike u Bosni i Hercegovini, oglasio se upravo Schmidt poručujući kako neće popustiti pod pritiscima, piše Večernji list BiH.
Odbacio je kritike bošnjačkih stranaka zbog nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, potvrdivši kako će nastaviti djelovati sukladno mandatu koji ima te i ubuduće donositi odluke važne za obične ljude. U izjavi za medije u Sarajevu Schmidt je kazao kako je imao i još ima mnogo zamisli što bi sve trebalo promijeniti u BiH, no da 2. listopada nije pravio nikakvu revoluciju, nego se držao Ustava i presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić".
Posao za političare
- Pobrinuo sam se za funkcionalnost Federacije. Nakon tri godine čekanja imenovani su novi suci Ustavnog suda Federacije BiH i to je samo jedan od primjera - kazao je njemački političar koji je, nakon odluka od 2. listopada, izložen nizu napada iz bošnjačkih političkih krugova i medija koji su im skloni. Svi oni optužuju Schmidta da pogoduje samo zahtjevima HDZ-a BiH te da navodno potiče daljnju etničku segregaciju u državi. Dodatno ga kritiziraju jer nije osigurao provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) prigovaraju mu što nije uveo i izmjene koje bi se odnosile na RS kako bi se i tamo osigurala stvarna jednakopravnost građana i konstitutivnih naroda. Schmidt je u ponedjeljak kazao kako mu je jasno da i s tim u vezi treba nešto poduzeti, ali je istaknuo kako mu je sada prioritet bio riješiti pitanje funkcioniranja FBiH. Dodao je kako je provedba presuda Europskog suda za ljudska prava sada zadaća za domaće političare, ali i za građane BiH, pozvavši sve na dijalog u zemlji kako bi se ta pitanja riješila. - Moj je recept za to uključiti sve građane - izjavio je Schmidt, navodeći da je već inicirao cijeli niz razgovora koji "ne počinju u palačama". No, presuda po apelaciji Bože Ljubića, prema tvrdnji jednoga od sudaca koji je sudjelovao u njezinu donošenju Mate Tadića, nije provedena. On ističe kako bi se ta presuda trebala preslikati i na Predsjedništvo BiH, gdje se biraju članovi državnog vrha. Upravo na nastavak ustavnih i izbornih reformi jučer je pozvao Hrvatski narodni sabor BiH. Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH pozvalo je na sprječavanje da se Hrvate ponovno preglasa u državnom vrhu nametanjem Željka Komšića te najavilo zajedničko djelovanje hrvatskih stranaka pri uspostavi vlasti. Nakon sjednice održane u Mostaru HNS BiH navodi kako su "izbori za članove Predsjedništva BiH potvrdili nužnost izmjene Izbornog zakona BiH" jer, unatoč jedinstvu svih hrvatskih stranaka i potpori hrvatskih birača, nije pobijedila kandidatkinja Borjana Krišto.
Spriječiti "fenomen Komšić"
Na izborima održanim početkom listopada, za koje su rezultati tek potvrđeni ovoga vikenda, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je Željko Komšić s osvojenih 227.540 glasova, dok je Borjana Krišto dobila potporu 180.255 birača. Najveći broj Komšićevih birača dolazi iz većinski bošnjačkih sredina, gdje su Hrvati u manjini, dok je pak Krišto pobijedila u 29 općina i gradova s hrvatskom većinom u BiH. Bošnjaci su tri i pol puta brojniji nego Hrvati. Njihove najveće stranke ove godine odlučile su predložiti samo jednoga kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no nisu uspjele. Zbog toga traže izmjenu Izbornog zakona kako bi se prestalo s "fenomenom Komšić". Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH jučer je izrazilo zadovoljstvo rezultatima održanih izbora te najavilo nastavak zajedničkog djelovanja stranaka okupljenih oko HNS-a BiH u procesu uspostave vlasti na svim razinama.