Schmidtu Dom naroda - takozvani, Hrvati će se boriti za prava, ali za sada ne na ulici

Dan nakon skandaloznog poteza kojim je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt popustio pred zakonom ulice i bošnjačkom političkom i medijskom javnošću te odustao od rješavanja malog dijela hrvatskog pitanja kroz političke izmjene Izbornog zakona, Hrvati u BiH s razočaranošću gledaju na izjave koje čuju iz Sarajeva, svjesni kako su zbog takve odluke OHR-a opet u situaciji u kojoj će im Bošnjaci pokušati izabrati trećinu izaslanika u Klub Hrvata u federalnom Domu naroda, piše Večernji list BiH.

Odluke prethodnika

Schmidt je ostavio rok od šest tjedana za postizanje dogovora, no, s obzirom na dosadašnja iskustva i višegodišnji proces pregovora u kojima su bošnjački političari uvijek bili oni koji su stopirali bilo kakav dogovora, jasno je kako od toga nema ništa jer je agenda političkog Sarajeva jasna - nastaviti s razgradnjom washingtonsko-daytonskih rješenja i konstitutivnosti naroda, a u cilju da od Federacije naprave unitarnu bošnjačku državu u državi. Od Schmidta i njegovih odluka očekivalo se više. Hrvatski premijer Andrej Plenković također se osvrnuo na poteze visokog predstavnika u BiH. - Očekivali smo da će taj paket biti puno širi i da će ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika koji su išli nauštrb Hrvatima. S obzirom na njegovu najavu da će staviti na stol i mogućnost intervencije, vjerujemo da će on biti zadnja brana prije najavljenih izbora - naglasio je Plenković, osvrnuvši se na prosvjede i kazavši kako osuđuje napade koje je Schmidt doživio, pa i prijetnje. Demonstracije su, upozorio je, bile očito politički obojene te je pozvao sve da se suzdrže od takvih izjava jer neće nikome pridonijeti, a udaljit će sve narode. Mi ćemo se i dalje čvrsto zalagati za status Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH - kazao je jučer Plenković. Unutar BiH pak jača hrvatsko zajedništvo, uz svijest kako se samo tako može ustrajati u ostvarivanju cilja - potpune ravnopravnosti u institucijama vlasti. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović sastao se jučer s vodstvom braniteljskih udruga HVO-a koje je tražilo izvanredni sastanak zbog cjelokupne situacije. - Osim mržnje, retoričke poruke koje čujemo iz svih medija iz bošnjačkog političkog vodstva imaju jedan cilj - rat. O zastrašujućim porukama i tzv. prebrojavanju da i ne govorimo. Prijete otvoreno cijelom hrvatskom narodu i njegovim predstavnicima želeći završiti ono što prije nisu mogli - uništiti Hrvate na političkoj, kulturnoj, gospodarskoj, vjerskoj i svakoj drugoj razini - upozorili su jučer iz braniteljskih udruga. Ističu i kako nezapamćena količina mržnje, poziv na nasilje i ratna retorika ugrožavaju BiH, za što su zaslužni Bošnjaci, najbrojniji narod u BiH.

Borba za jednakopravnost

Na sastanku je izraženo zadovoljstvo što su sve hrvatske stranke prepoznale važnost trenutka i ujedinile se u borbi za jednakopravnost. - Hrvatski će narod u zajedništvu znati zastupati i braniti svoje vrijednosti. Braniti ih dijalogom i vizijom moderno uređene BiH, članice euroatlantskog saveza, napredne zemlje, u kojoj ćemo zadržavati mlade i njihove obitelji, a ne ih mijenjati robotima. Sada je konačno krajnje vrijeme kada treba sjesti i dogovoriti ono što je dobro za sve u BiH i krenuti u budućnost bez rata i prošlosti - poručili su nakon sastanka. Vodstvo udruga podržalo je Dragana Čovića i njegovo kontinuirano nastojanje u pronalasku kompromisnog i mirnog rješenja za budućnost BiH. Poručili su kako Hrvati ne žele kroz "ulicu" ostvarivati svoja prava. - Ne podržavamo prosvjede. Želimo demokratskim putem i dijalogom tražiti rješenja za probleme hrvatskog naroda u našoj BiH, domovini triju ustavno jednakopravnih i konstitutivnih naroda - naglašeno je. Hrvatsko vijeće obrane, podsjetili su iz udruga hrvatskih branitelja, odlučujuće je doprinijelo očuvanju i obrani BiH. Sugovornici su se složili kako je nužno što prije postići najširi politički i društveni konsenzus te osigurati stabilnu političku klimu i institucionalni kapacitet za bržu provedbu svih nužnih reformi na putu prema EU i NATO-u. Schmidt je nakon svojih odluka dao intervju za Deutsche Welle kazavši kako misli da rješenje o cenzusu od tri posto (ako u nekoj županiji ne živi najmanje tri posto pripadnika nekog konstitutivnog naroda, onda ta županija ne bi davala izaslanike iz reda tog naroda) u toj formi nije izvedivo. - Mora se ići drugim putevima kako bi s jedne strane imali proporcionalnost, a s druge da građani to mogu razumjeti i podržati - naglasio je Schmidt. Osvrnuo se i na problematiku izbora izaslanika. - Imamo izaslanike koji se biraju u takozvani Dom naroda, koji trebaju odlučivati ​​jesu li ovim ili onim zakonom povrijeđeni nacionalni interesi Srba, Bošnjaka ili Hrvata, a koji također moraju biti izabrani. Tamo gdje su, na primjer, Hrvati ili Bošnjaci, vladaju ogromne tenzije, kazao je on, dodavši kako u Goraždu žive 24 Hrvata. - A onda imate Mostar u kojemu živi 120.000 Hrvata. I oni šalju tri izaslanika, a Goražde jednog. I tu se postavlja pitanje jer je Sud rekao da to ne može u potpunosti biti tako. A Parlament, nažalost, nije donio odluku o tome - dodao je on. Kaže i kako mu je važno da "ljudi, uključujući i onih 24 u Goraždu, znaju da su zastupljeni". - No, naravno da se negdje mora napraviti ravnoteža. O tome se mora razgovarati - izjavio je Schmidt. Jučer su OHR i druga strana Veleposlanstva u BiH osudili ratnohuškačke i zapaljive izjave Bakira Izetbegovića, lidera SDA. Hrvatski narodni sabor BiH danas će u Mostaru zbog cjelokupne situacije održati proširenu sjednicu. Očekuju se odluke koje će odrediti i buduće poteze hrvatske politike.