Promjena tehničkih stavki u izbornom zakonodavstvu, oko čega postoji suglasje najvećih stranaka, dovest će do tektonskih političkih poremećaja, nestanka značajnog broja političkih stranaka i potrebe za okrupnjavanjem političke scene. Najveće promjene donijet će povećanje izbornog praga s tri na pet posto što će malim strankama za opstanak ostaviti samo mogućnost da raznim makinacijama ostanu u životu.
Malima ostaju makinacije
To je, prije svega, vezano uz kompenzacijske mandate i potrebu da budu zastupljeni predstavnici svih konstitutivnih naroda. Tek jednostavnom simulacijom izbornih rezultata iz prošle godine s novim odredbama s cenzusom od pet posto dovelo bi do toga da bi državni parlament imao dvije stranke manje nego što ih je sada. Naime, u državnom Zastupničkom domu su ispod pet posto ovoga puta s područja Federacije BiH ušli HDZ 1990. i BPS Sefer Halilović, stranke koje su ostvarile 4,08, odnosno 3,65 posto, odnosno po jednoga zastupnika.
U Republici Srpskoj zbog praga od 5%, mandat bi izgubila Stranka demokratske akcije. Na državnoj razini uz SDA, DF, SBB, koaliciju HNS-a BiH i SDP BiH koji dolaze iz Federacije BiH, iz RS-a bi se priključili SNSD, SDS, PDP i DNS. U Parlamentu Federacije BiH izborni prag od 5 % opet ne bi prešao HDZ 1990., BPS Sefer Halilović, Stranka za BiH, A-SDA, Naša stranka ili primjerice Laburistička stranka koja u ovome sazivu ima jednoga zastupnika premda je imala 0,57 posto glasova birača. Valja reći kako je ova stranka ovaj mandat osvojila na temelju popunjavanja Zastupničkog doma zahvaljujući odredbama da moraju u njegovom sastavu biti i pripadnici svih konstitutivnih naroda.
S druge, pak, strane iznimka koja potvrđuje pravilo je i postojanje kompenzacijskih mandata, koji omogućavaju određenim strankama da se na razini cijele izborne jedinice, koja se sastoji od manje višečlanih izbornih jedinica, nadomjesti razlika u rasipanju glasova u slučaju da se radilo o samo jednoj izbornoj jedinici. To je slučaj s izborom izaslanika za državni i Zastupnički dom Parlamenta FBiH te Narodnu skupštinu RS-a, dok pak za županije ne postoje kompenzacijski mandati budući da je svaka županija ujedno jedna izborna jedinica. Na razini županija puno manji utjecaj bi bilo podizanje izbornog praga. Tako u Posavskoj županiji, da se primjene rezultati izbora 2014. s novim pravilom o pragu od pet posto, u Skupštini svog zastupnika više ne bi imali SDP, SBB Fahrudina Radončića i HSP BiH.
Potresi u županijama
U središnjoj Bosni zastupnika bi izgubili iz HSP BiH – HSS Stjepana Radića, a u HNŽ-u stranka BPS Sefera Halilovića. U Zapadnohercegovačkoj županiji saziv Skupštine bi bio bez zastupnika iz stranaka HSP dr. Ante Starčević BiH i Hrvatskog saveza HKDU – Hrast. Na skupštinskog zastupnika u Hercegbosanskoj županiji ne bi na taj način mogao računati SDP BiH. Na sličan bi način prag od pet posto rezultirao smanjenjem broja stranaka na razini lokalne samouprave.