Obrana Jadranka Prlića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Hrvatske zajednice, a zatim Hrvatske Republike Herceg Bosne, zatražila je poništavanje prvostupanjske presude, njezino preinačavanje ili, pak, obnovu postupka pred Raspravnim vijećem tvrdeći da je tijekom postupka pogrešno zaključeno da je u slučaju hrvatskih dužnosnika Herceg Bosne utvrđeno postojanje navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata (ZZP), pripajanja dijela teritorija BiH Hrvatskoj i njezina etničkog čišćenja od Bošnjaka, piše Večernji list. Opovrgnuli su umiješanost Hrvatske, ulogu predsjednika Franje Tuđmana i ministra Gojka Šuška u podjelu BiH, a napose su opovrgnuti navodi o Prlićevim 'ovlastima i ulozi u ratnim zbivanjima. Haaški sud je konačno javno objavio 'skraćeni' podnesak sa žalbenim osnovama na 200 stranica Prlićeve obrane, a identično su učinile i obrane druge petorice nepravomoćno osuđenih hrvatskih dužnosnika.
Prlićeva obrana u 20 poglavlja s ukupno 680 točaka za koje navode desetke netočnih ili krivo protumačenih iskaza, dokumenata i dokaza je zatražila 'potpuno odbacivanje svih optužbi koje se navode po točkama od 1. do 25.' kako je presuđeno Prliću, za što je napravomoćno osuđen na 25 godina zatvora u presudi koja je objavljena 29. svibnja 2013. godine.
Ostatak pročitajte u današnjem tisaknom izdanju Večernjeg lista BiH...