Svetom misom koju je ispred samostana svete Klare u Brestovskom, pokraj Kiseljaka, jedinom samostanu ovog reda u BiH, uz sudjelovanje brojnih svećenika, predvodio fra Lovro Gavran, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, u Brestovskom je u utorak obilježen blagdan svete Klare, utemeljiteljice reda sestara klarisa.
Zajednica sestara
Klara se rodila 1193. godine u bogatoj plemićkoj obitelji u Asizu. Dok je njezina obitelj kovala planove kako je bogato udati i tako povećati obiteljsko bogatstvo, Klara im je pomrsila račune. Odlučila se biti redovnicom te je na Cvjetnicu 1211. godine pobjegla od kuće i pridružila se svetom Franji i njegovoj subraći. Za Klaru i njezine sljedbenice sv. Franjo osnovao je žensku granu franjevačkog reda koji je opstao i danas.
Klara je zajednicu sestara vodila pune 42 godine, u narodu je ostala zapamćena po tomu što je svoj rodni Asiz spasila od neprijatelja. Vjernici iz župe Brestovsko, ali i brojnih drugih župa središnje Bosne, vjeruju da su sljedbenice svete Klare u proteklom ratu učinile isto, od još većih stradanja i progona katoličkog puka spasile su Brestovsko i cijeli kraj. Naime, sestre klarise samostan u Brestovskom, koji je bio na samoj crti obrane prema položajima Armije BiH od kojeg ga je dijelilo tek nekoliko stotina metara, nisu napustile ni u ratu.
Hodočašće sv. Klari
Pa čak ni kad je samostan zapaljen u lipnju 1993. godine. U pomoć sestrama klarisama pritekli su vatrogasci iz Kiseljaka i Kreševa koji su velikom požrtvovnošću uspjeli ugasiti požar dok je Marko Vujica, brat jedne od sestara, izlažući se životnoj opasnosti od snajperista, uspio spriječiti širenje požara s krova samostana. Klarise su dakle sa svojim pukom ostale i dijelile tešku ratnu svakodnevicu izlažući se i same pogibelji. Jedan je to od brojnih razloga zbog kojih sestre klarise imaju posebno mjesto u srcima mnogih vjernika koji na blagdan sv. Klare rado dolaze u Brestovsko, a mnogi od njih i pješiće, hodočasteći sv. Klari. Zajedno s vjernicima sestre klarise za proslavu blagdana svoje zaštitnice pripremale su se misama devetnicama, odnosno trodnevnicama.
Ostatak godine klarise žive tihim i samozatajnim načinom života, u strogoj klauzuri. Veći dio dana provode u molitvi. No, uvijek nađu vremena za razgovor s vjernicima, zajedničku molitvu te u današnjem vremenu toliko potrebne riječi ohrabrenja.
Uz molitvu koja im je na prvom mjestu, klarise svakodnevno obavljaju i niz poslova, rade u vrtu, obavljaju kućanske i administrativne poslove, a među rijetkima su koje peku hostije. Od tog posla se, kažu, uzdržavaju. Hostije koje su ispekle sestre klarise u Brestovskom blagovali su vjernici na misi koju je početkom lipnja u Sarajevu predvodio poglavar Katoličke crkve papa Franjo.
U samostanu u Brestovskom trenutačno je smješteno osam sestara klarisa. Ondje su došle iz Splita prije 26 godina, odlukom tadašnjeg provincijala FP Bosne Srebrene pokojnog fra Luke Markešića.