Središnje izborno povjerenstvo BiH trebalo bi do kraja mjeseca izraditi novi naputak kako će se iz deset županija popuniti federalni Dom naroda, što zapravo svjedoči kako presuda u predmetu Bože Ljubića nije provedena jer bi se takvo što trebalo definirati zakonom, piše Večernji list BiH.
Ali i objasniti kako će se provesti dio presude kojom se nalaže brisanje rečenice da se iz svake županije bira po jedan pripadnik konstitutivnih naroda ako je takav izabran u županijsku skupštinu. Kako doznaje Večernjak, već su počela neslaganja kako u djelo provesti odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Posebno se vrlo jednostavnom tumačenju Ureda visokog predstavnika (OHR) protivi trenutačni predsjedatelj SIP-a Suad Arnautović koji u ovome tijelu nastupa poput apologeta velikobošnjačke politike ostvarenja dominacije. On je jedino oštro kritizirao odluku OHR-a kojom se sprječava da Bošnjaci mogu ponovno preglasati Hrvate, izabrati njihov Klub u Domu naroda te ih izbaciti iz vlasti.
Izračun prema popisu 2013.
Suština OHR-ovih zahtjeva prema SIP-u je napraviti izračun mandata po rezultatima posljednjeg popisa pučanstva, a to je onaj iz 2013., kako se to traži u skladu s Izbornim zakonom, a ne kako je zamislio sadašnji saziv ove institucije, koji je izabran bez provedenog natječaja. Nakon intervencija visokog predstavnika, umjesto 17 izaslanika, u svakome klubu konstitutivnih naroda bit će ih 23. To će povećati reprezentativnost i smanjiti mogućnost zloupotreba da četiri puta brojniji Bošnjaci preglasaju Hrvate te, uz klubove Bošnjaka i popunjavanje Kluba Srba i manjina, odnosno ostalih, pospreme i Hrvate u poziciju manjine. A to se zapravo pokušava od 2000. godine naovamo.
Na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine od tadašnjeg kluba, koji je imao 30 izaslanika, svih 30 izabrale su hrvatske stranke. Dvije godine kasnije bošnjačke su ukrale mjesto jednoga, 2020. otele su čak 14 mjesta hrvatskih izaslanika nakon što je OESS promijenio propise po kojima je Bošnjacima dopušteno preglasavanje drugih naroda. Na izborima 2002., kada je broj izaslanika po svakome klubu smanjen na 17, Hrvati su izabrali 13, a četiri godine kasnije čak 14 izaslanika.
No, 2010. godine bošnjačke stranke uspijevaju ugurati pet podobnih Hrvata, nakon čega tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko proglašava da trećina od 17 predstavlja pet izaslanika. Nakon toga eksperimenta bošnjačke stranke 2014. nisu pokušavale preuzeti i hrvatski Klub, a 2018. im je planove srušilo Središnje izborno povjerenstvo.
Ovaj put to je učinio visoki predstavnik. Suština je da bez većine legitimnih hrvatskih predstavnika u Domu naroda Parlamenta FBiH koje biraju Hrvati de facto gube sva prava i u Federaciji i na državnoj razini, a FBiH se pretvara u unitarni entitet mnogobrojnijeg naroda. Ustavni sud naložio je, prema presudi "Ljubić" da legitimno političko predstavljanje u Domu naroda mora biti "utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa.
Čolak još jasniji
U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućuje legitimitet predstavnicima zajednice". Nadalje, utvrdio je da je temeljna zadaća Doma naroda zaštita konstitutivnosti naroda i da je on Dom konstitutivnih naroda, a ne dom federalnih jedinica (županija).
U presudi "Čolak" Ustavni je sud bio čak i izričitiji kada je u čl. 39 naveo da je cilj HDZ-ova prijedloga izmjena Izbornog zakona tako da se ostvari "opće načelo demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, odnosno da svaki konstitutivni narod sam bira svoje predstavnike u zakonodavnoj vlasti", afirmirajući stav iz prethodne presude "Ljubić" da svaki konstitutivni narod mora samostalno moći birati svoje predstavnike u za to predviđene institucije bez uplitanja drugih naroda u izborni proces.
Legitimnost predstavnika osiguravaju oni koje predstavljaju te čije interese zastupaju i brane u za to predviđenim institucijama kao što su domovi naroda na federalnoj i državnoj razini. •