Godinama se upozoravalo kako bi trebali ograničiti unos sira jer sadrži velike količine zasićenih masnoća koje povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara. Srećom po ljubitelje sira, sad se čini da je bio krivo shvaćen.
Neki stručnjaci smatraju da molekularna struktura sira i njegove jedinstvene komponente znače da bi on zapravo mogao biti koristan za zdravlje. Istraživanja sugeriraju čak da sir ima pozitivan učinak na srce, crijeva i kognitivno zdravlje, te može zaštititi od dijabetesa tipa 2, piše Daily Mail.
Odličan je za starije ljude
Jedna od najnovijih studija, objavljena u časopisu Nutrients, otkrila je da je redovito jedenje sira povezano s boljim zdravljem mozga kod starijih ljudi. Znanstvenici su u Japanu analizirali prehranu više od 1500 osoba starijih od 65 godina. Oni koji su izjavili da redovito jedu sir (bilo koji i bilo koliko, od jednom tjedno i svaki dan) postigli su bolje rezultate u kognitivnim testovima i imali manji rizik od demencije u usporedbi s onima koji ga uopće nisu konzumirali.
Probiotici pomažu
Drugo istraživanje, predstavljeno na konferenciji Američkog društva za prehranu u srpnju ove godine, sugeriralo je da probiotik Lactobacillus rhamnosus GG, koji se nalazi u parmezanu i jogurtu, poboljšava pamćenje i rad mozga kod starijih ljudi s blagim kognitivnim poremećajima, koji su preteča demencije.
Smatra se da je probiotik – koji se davao u obliku napitka – ponovno uravnotežio crijevni mikrobiom, bakterije, gljivice i viruse koji žive u probavnom traktu i, zauzvrat, utjecao na rad mozga.
Kako objašnjava James Goodwin, profesor fiziologije starenja na britanskom Sveučilištu Loughborough, ovi crijevni mikrobi stimuliraju imunološke stanice koje šalju poruke putem živaca u mozak.
Crijevni mikrobiom također djeluje izravno na mozak putem živca vagusa, koji povezuje mozak s crijevima. A neke kemikalije proizvedene u mozgu – uključujući serotonin i dopamin – također se proizvode u crijevima, kaže prof. Goodwin.
Ne podiže loše masnoće
Sir, ali i drugi mliječni proizvodi, poput mlijeka i jogurta, pomažu u održavanju raznolikosti mikrobioma jer sadrže niz ‘dobrih’ bakterija, s time da nepasterizirani sir, poput većine plavih sireva, sadrži veću raznolikost bakterija.
Postoji jedna namirnica koju trebate jesti navečer kako bi se masnoće otapale dok vi spavate
Sir također sadrži visoke razine protuupalnih molekula, zvanih oleamid i dehidroergosterol, koje su iznimno korisne za mozak, dodaje profesor Goodwin.
Kada je riječ o zdravlju srca, unatoč dugogodišnjim strahovima da zasićene masti u siru povećavaju razinu LDL (ili ‘lošeg’) kolesterola u našoj krvi, novija istraživanja pokazuju suprotno. 2018. godine dr. Emma Feeney, docentica na Institutu za hranu i zdravlje na Sveučilišnom koledžu u Dublinu, vodila je šestotjedno ispitivanje u kojem je 164 osoba starijih od 50 godina s blago povišenim razinama kolesterola podijeljeno u tri skupine te im je davano 42 g mliječne masti. dan.
Jedna grupa ga je primila u obliku 120 g zrelog cheddara. Drugi u kombinaciji maslaca i cheddara sa smanjenim udjelom masnoće, dok ga je treća skupina dobivala u obliku zasebnih komponenti koje oponašaju sir (maslac, dodatak kalcija i prah kalcijevog kazeinata, sličan proteinu koji se nalazi u siru).
Studija, objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, otkrila je da je skupina koja je konzumirala punomasni sir imala veće smanjenje ukupnog kolesterola i LDL kolesterola od druge dvije skupine.
Dr. Feeney vjeruje da je ključna matrica sira i način na koji se mast drži unutar njegove strukture.
Teoriju da kalcij smanjuje apsorpciju masnoće poduprla je naknadna studija koju je vodila dr. Feeney i objavljena u European Journal of Nutrition ranije ove godine.
Jedno objašnjenje, prema dr. Oliveru Guttmannu, kardiologu konzultantu u bolnici St Bartholomew’s i bolnici Wellington u Londonu, jest da komponente sira poznate kao sfingolipidi mogu smanjiti unos kolesterola iz crijeva.
Postoji teorija da iz sira dobivate mnogo dobrih stvari, poput korisnih mikroba i hranjivih tvari, ali i da možda sam sir inhibira unos svojih nezdravijih elemenata, kaže dr. Guttmann.
Je li topljeni sir lošiji?
Dr. Feeney trenutačno vodi studiju koja ispituje utječe li promjena strukture sira topljenjem na njegov utjecaj na zdravlje. Smatra se da kada se sir zagrije, kapljice masti se spajaju i stvaraju veće bazene masti što može olakšati našim enzimima pristup.
No dok su neki stručnjaci usredotočeni na matricu sira, drugi sugeriraju da bi jedna od komponenti, zasićena masnoća koja dolazi iz mliječnih proizvoda, sama po sebi mogla biti korisna i čak štititi od dijabetesa tipa 2.
Zasićene masti cijeli su niz tvari, a čini se da one iz mliječnih proizvoda nemaju isti štetan učinak kao druge zasićene masti, poput prerađenih masnoća, objašnjava dr. Frankie Phillips, glasnogovornica Britanske dijetetske udruge.
Naime, većina masnih kiselina ima paran broj ugljikovih atoma, no mliječni proizvodi sadrže dvije jedinstvene masne kiseline neparnog lanca – C15 i C17 – koje se ne nalaze u drugoj hrani.
Profesor Jules Griffin, direktor Instituta Rowett na Sveučilištu u Aberdeenu i član istraživačkog tima, rekao je za Good Health da je utvrđeno da su C15 i C17 povezani s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2.
Ne znamo zašto sir ima pozitivan učinak u smislu dijabetesa tipa 2, ali jedna hipoteza iz studija na životinjama je da su C15 i C17 povezani sa smanjenjem inzulinske rezistencije, što je ključno u razvoju bolesti. Također, sir ne povećava šećer u krvi, stoga je dobar za dijabetičare, rekao je Douglas Twenefour, voditelj skrbi u Diabetes UK.
Stručnjaci se slažu kako je 30 do 40 g dnevno dobro za vas. Ne treba naravno pretjerivati jer je sir energetski bogata hrana bogata solju.