Opet nas je iznenadila elementarna nepogoda! Ovog puta je to poplava. Ona se dogodila u proljeće, inače vrijeme kada se poplave i najčešće događaju. Ništa neobično, bh institucije iznenadi i snijeg u veljači i požar u srpnju. Svakome je jasno da se one ne mogu predvidjeti, ali se sa sigurnosti zna da nepogode dolaze i da na njih treba računati.
Važna je preventiva
Institucije moraju planirati sredstva, što je i proračunom i učinjeno, kako bi na vrijeme zaštitili svoje građene i njihovu imovinu od ovakvih nepogoda. Izgleda da ni ovog puta sredstva nisu utrošena, ona su ostavljena za drugo, nešto potrebnije, čime je učinjena neprocjenjiva šteta. Ima li što potrebnije od spašavanja ljudskih života i dobara?
Kolika je materijalna šteta samo od ovih poplava u BiH učinjena teško je u ovom trenutku reći? Ona će se približno znati tek kada se sagledaju posljedice ove prirodne katastrofe, kada struka da svoje procjene. Svakako, radi se samo o materijalnoj šteti, a ona pričinjena ljudskim životima i njihovom zdravlju, ne da se ničim izmjeriti. Duga je lista materijalnih dobara koja su oštećena ili trajno uništena. Može se govoriti o oštećenim mostovima, putovima, električnim vodovima, vodovodima i drugim vrstama infrastrukture. Tu je i na stotine uništenih i oštećenih stanova, automobila, namještaja, usjeva i tvornica. Materijalna situacija se može značajno popraviti, ali je potreban ogroman novac. Koliko novca teško je procijeniti, ali je sigurno da će to bh. građane zaviti u crno? Ni do sada im nije bila svijetla situacija.
Upravljanje poplavama
No, procjene su da bi samo za cijelu Federaciju BiH da se podigne stupanj zaštite od poplava bilo potrebno uložiti nekih 600-700 milijuna KM. To je ogroman novac, ali ono što ne košta ni približno toliko koliki će iznos biti nakon procjene.
Zbog čega u BiH zapravo imamo ovako teške poplave, je li to zbog nedovoljno uređenih korita rijeka, je li zbog sužavanja korita zbog izgradnje putova ili stambenih objekata? “Zapravo ima pomalo svega. Danas se u cijelom svijetu ne govori više o zaštiti od poplava nego o upravljanju poplavnim rizikom u smislu da se uvijek mogu, bez obzira kakve vi zaštitne objekte napravili, govorim o nasipima i slično, pojaviti vode koje će biti obilnije od onoga kako ste vi regulirali zaštitu”, objasnila je za Klix.ba magistrica Dalila Jabučar s Instituta za hidrotehniku u Sarajevu.
Kao i svaki put do sada, spašavanje unesrećenih građana je ovisilo o drugim građanima koji su im pritekli u pomoć, od susjedne Hrvatske i drugih. Tu su i Oružane snage BiH. Doduše, događalo se ranije i to da nema goriva, pa da helikopteri ne mogu poletjeti.
Koliki se novac slije u državni proračun i kako se netrasparentno troši izlazi na vidjelo posebno u ovakvim situacijama. Dužnosnicima nije interes opće dobro i opće potrebe, već bitna je fotelja bez obzira je li sposoban odgovoriti zadatku. Za ovakvu katastrofu najviše su krivi dužnosnici i oni koji ih imenuju i postavljaju po podobnosti, a ne po sposobnosti i normalno je ovo i očekivati jer kod njih nema ni moralne ni matrijalne odgovornosti za svoj nerad i neznanje samo lojalnost "partiji" odnosno interesnoj grupi koja ih postavlja.