S jučerašnje sjednice povučen je novi/stari prijedlog Statuta Grada Mostara, što je jedna od obveza na koju su se obvezale vodeća hrvatska i bošnjačka politička stranka - HDZ BiH i SDA - jer je i prije sjednice bilo jasno kako neće biti suglasja o tome pitanju. Mostarski Statut dio je dogovora iz 2020. godine koji su potpisali čelnici HDZ-a BiH i SDA u prisutnosti vodećih međunarodnih dužnosnika, uključujući američku administraciju, a čiji je cilj bio deblokirati procese, izmijeniti Izborni zakon i održati lokalne izbore u Mostaru, a nakon toga donijeti novi Statut. Dio paketa odnosi se i na izmjene Izbornoga zakona kako bi se provele sve presude Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića, koja se odnosi na legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Neispunjena obećanja
Od toga sporazuma ispoštovan je dio oko održavanja lokalnih izbora u Mostaru i djelomične preinake Izbornoga zakona nakon nepotpune intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta u dijelu oko federalnoga Doma naroda, kojemu je pak istom odlukom oteo nadležnosti ravnopravnog gornjeg doma. No, dio oko Predsjedništva BiH u kojemu je Hrvatima u četiri navrata silom nametnut probošnjački član Predsjedništva nije promijenjen. Kada su upitali jednoga od potpisnika o detaljima mostarskoga sporazuma, rekao je kako ga on nije imao namjeru provesti kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata te da je cijelo vrijeme taktizirao. Bio je to čelnik SDA Bakir Izetbegović. Upravo su članovi njegove stranke jučer ponovno na dnevni red stavili Statut koji posve očekivano hrvatski vijećnici osporavaju. Posebno zato što doslovno omogućava uvođenje pozicije slične načelniku za šest gradskih područja, a ponajprije zato što je napravljen tako da jedno gradsko područje odnosno vijećnici izabrani s njega mogu blokirati donošenje proračuna cijeloga grada. Teoretski je doslovno moguće da zbog pitanja kanalizacije u nekom od naselja Mostar ostane bez gradskog proračuna. Na tako "loš" prijedlog hrvatski dužnosnici su pristali jer je to odgovaralo bošnjačkoj strani, a s druge strane očekivali su da se izmjenama Izbornoga zakona spriječi daljnje preglasavanje Hrvata. U više navrata međunarodni diplomati su vršili pritisak na hrvatske političare kako bi promijenili mišljenje i podržali unaprijed Statut bez izmjena Izbornoga zakona, što je prilično naivno očekivati. Predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić rekao je jučer kako je najvažniji dokument Grada skinut s dnevnog reda te da se obratio međunarodnoj zajednici pismom da pomogne Vijeću kako bi usvojilo Statut. Istodobno, mostarski gradonačelnik Mario Kordić rekao je kako smatra da se taj dokument mora usvojiti u redovitoj proceduri. - Žao mi je što nije bilo dobre volje da idemo s dokumentom u nacrtu. Može se funkcionirati i s ovakvim Statutom kakav jest - rekao je Kordić na konferenciji za novinare nakon sjednice Gradskoga vijeća.
Logika ratnog plijena
Potvrdio je kako je zahtjev za dodatnih milijun maraka za Vodovod bio uvjet da se izglasa rebalans proračuna Grada Mostara. Prema njegovim riječima, rezultat je to previranja u SDA te je prije sjednice bilo upitno hoće li taj dokument dobiti potrebnu većinu. Na kraju je udovoljeno zahtjevima Koalicije za Mostar. Odnosno novoj grupaciji iz SDA koja je detronizirala Salema Marića sa stranačkoga čela u Mostaru. Govoreći o rebalansu, mostarski gradonačelnik Kordić rekao je kako je ozbiljan suficit omogućio bavljenje demografskim temama i pomoći javnim poduzećima. - Bio je veliki izazov donijeti ovaj rebalans. Zbog političkih previranja u SDA kojima svjedočimo, u pola godine imali smo izazov da se donese. Milijun KM bio je uvjet da se donese. U posljednjem trenutku morali smo udovoljiti zahtjevima, bili oni politički ili sujeta, ipak smo ih stavili - rekao je Kordić. Donesena je odluka da se sufinancira rad privatnih vrtića kako bi se smanjili troškovi roditeljima. Na sjednici su se bošnjački vijećnici usprotivili odluci da se krene s prodajom zemljišta u Sjevernom logoru, koje se nalazi u istočnom Mostaru, strahujući očigledno od toga da hrvatski investitori na pokupuju nekretnine jer ovdje još uvijek vrijedi ratna logika o dva grada - jednom većinski bošnjačkom i drugom većinski hrvatskom u kojemu su nepoželjne investicije preko zamišljene linije nekadašnjeg razgraničenja. •