Uvođenje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja bez ikakve ozbiljne pripreme i tek kao dio birokratskog pritiska međunarodne zajednice izazvalo je tektonske poremećaje u obrazovanju širom zemlje. O razmjerima i posljedicama ovog svojevrsnog eksperimenta tek se očekuju ozbiljnije analize.
No, ovaj plan izazvao je i neke probleme koje će biti gotovo nemoguće riješiti zbog čega su vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji duže godina gotovo u panici i pokušavaju doći do rješenja.
Naime, devetogodišnje obrazovanje u ovoj je županiji uvedeno najkasnije od svih drugih županija i postojali su značajni otpori roditelja prema eksperimentu koji je uz obrazovne, pokazao i druge organizacijske manjkavosti.
Dvije generacije
Prije šest godina upisane su istodobno dvije generacije pučkoškolaca, kako u posljednju generaciju osmogodišnjeg, tako i u prve razrede devetogodišnjeg obrazovnog sustava. Kada je takva odluka donošena, županijske vlasti u HNŽ-u nisu uopće razmišljale o posljedicama koje će prouzročiti. U školskoj godini 2015./’16., nakon što obrazovanje okonča posljednja generacija po osmogodišnjem obrazovnom planu i programu, dogodit će se jednogodišnja pauza u srednjim školama. S obzirom da su iste godine upisane dvije generacije pučkoškolaca, tijekom 2016./’17. godine neće postojati teorijska šansa da se upiše ijedno dijete u srednje škole jer će tada biti u devetom razredu osnovne škole. Jedini koji bi mogli u klupe srednjih škola ponovno sjesti ove školske godine, koja će biti i izborna, jeste manji broj djece koja eventualno padnu na popravnom, ili pak ako bude kandidata iz susjednih županija, prije svega Zapadnohercegovačke iz koje se svake godine u HNŽ upiše nekoliko desetaka učenika. S ovim propustom vlasti u HNŽ-u suočit će se 2020. godine i visokoškolske obrazovne institucije kojima će također pristići značajno manji broj brucoša. Sada je praktično nemoguće bilo što napraviti jer je odluka o početku devetogodišnjeg obrazovanja za djecu koja nastavu pohađaju po hrvatskim planu i programu donesena bez ikakvog razmišljanja.
Ostatak članka čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista...