Sto godina nakon Sarajevskog atentata, u školama u bivšim jugoslavenskim republikama uče se različite verzije povijesti o uzrocima Prvog svjetskog rata koje su odraz sukoba iz devedesetih. “Ti ljudi su bili teroristi - Gavrilo Princip i ostali”, kaže Salih Mehmedović dok stoji pored Latinske ćuprije u Sarajevu, gdje je mladi bosanski Srbin prije točno 100 godina ubio austrougarskog nadvojvodu Franju Ferdinanda, a taj atentat je izazvao četiri godine razornog sukoba.
Jedna verzija događaja
Mehmedović, inače Bošnjak, kaže kako ne sumnja u to da je Srbija bila odgovorna za ubojstvo. “Oni su uradili to što su uradili po naredbama Srbije. Za rat trebamo kriviti Srbiju”, ističe on. Svaka od zemalja bivše države uči svoju djecu različitom tumačenju atentata koji je pokrenuo sukob. Princip je u udžbenicima povijesti u različitim zemljama bivše Jugoslavije prikazan ili kao terorist ili kao buntovnik s razlogom - i te percepcije odražavaju suvremene podjele u regiji koja se još oporavlja od ratova devedesetih. “Nekada je postojao samo jedan diskurs o Prvom svjetskom ratu, dok je još postojala Jugoslavija. Ta zemlja je prestala postojati prije 23 godine i diskurs je nestao s njom, zato što nove zemlje koje su nastale iz bivše Jugoslavije imaju različite percepcije prošlosti”, objašnjava Nenad Šebek, izvršni direktor Centra za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, koji je analizirao udžbenike u regiji. “Sada se prošlost prilagođava kako bi odgovarala bilo kojem diskursu koji vladajuće elite u tim zemljama žele u sadašnjem trenutku”, kaže Šebek. U etnički podijeljenoj BiH ne postoji opće prihvaćeno stanovište o Principu i o uzrocima Prvog svjetskog rata. Srpska djeca uče drugačije tumačenje povijesti u odnosu na svoje vršnjake Bošnjake i Hrvate. Za Bošnjake Princip je bio politički atentator koji je imao podršku Beograda. Za Srbe u BiH atentat je služio samo kao izgovor za Austro-Ugarsku i Njemačku da izvrši vojnu agresiju na Srbiju.
Različite svečanosti
Ove podjele se, također, ogledaju u postojanju odvojenih svečanosti za obilježavanje predstojeće stogodišnjice u BiH. Niz događaja bit će organiziran u Sarajevu. Međutim, srpski predstavnici će, na čelu s redateljem Emirom Kusturicom, organizirati različite događaje u Višegradu, dok će spomenik Principu biti postavljen u Istočnom Sarajevu. U sredinama u kojima pretežno žive Bošnjaci, kao što su Sarajevo, Tuzla, Bihać, u udžbenicima se naglašavaju Principove veze sa Srbijom, a udžbenik u Bihaću navodi još izravnije da je zavjerenike “podržavala Srbija”. Udžbenik povijesti koji koriste hrvatski učenici u BiH opisuje Mladu Bosnu kao “terorističku skupinu”. Međutim, u Republici Srpskoj, Mlada Bosna je jednostavno opisana kao “organizacija”, a u udžbenicima se naglašava da je Austro-Ugarska “iskoristila” atentat na Franju Ferdinanda “kako bi okrivila Srbiju” i proglasila rat. Prema ovim pokazateljima može se zaključiti kakvo je općenito stanje u regiji.