Domaća praksa i rezultati inozemnih istraživanja ukazuju na sve veću zastupljenost kockanja i klađenja kod maloljetnih adolescenata u BiH. Za bolje razumijevanje problema kada je riječ o kockanju mladih potrebno je steći uvid u rizičnost problematičnog kockarskog ponašanja, što je jedan od ciljeva istraživačko-promotivno-
Kako razmišljaju mladi?
Kako bi se stekao jasan uvid o razmišljanju mladih o ovoj temi, Centar za mentalno zdravlje DZ Mostar i ZZJZ FBiH proveli su istraživanje “Ovisnosti mladih o igrama na sreću”, i to na uzorku od 562 učenika, od čega 290 učenika osnovnih i 272 učenika srednjih škola u dobi od 12 do 17 godina. Kako je samo istraživanje obuhvatilo nekoliko različitih čimbenika, jedan od njih bio je donijeti zaključak na temelju istraživanja o zadovoljstvu obiteljskim interakcijama na percepciju stavova prijatelja i obitelji o kockanju u Mostaru i okolici, gdje su mladi, odgovarajući na pitanja, iskazali svoj stav vezan uz ovu temu. Rezultati istraživanja govore da najveći broj djece i mladih, osnovaca i srednjoškolaca, svoju obitelj doživljava kao utočište sigurnosti, prihvaćanja, razumijevanja i ljubavi. Ipak, dio njih iskazuje određeno nezadovoljstvo. Ono se najviše zrcali u činjenici kako četvrtina njih nije sigurna želi li da njihova obitelj, kada je budu imali, bude slična njihovoj sadašnjoj, a osam posto ispitanih mladih Mostaraca jasno kaže kako to ne želi. Isto tako, 91 posto mladih potvrdno je odgovorilo kako je obitelj za njih izvor utjehe i zadovoljstva, dok je dva posto odgovorilo suprotno, a sedam nije bilo sigurno je li za njih obitelj izvor utjehe ili ipak ne. Rezultati su pokazali i da je osam posto mladih kazalo kako im njihova obitelj ide na živce, dok je puno više onih koji se ne slažu s ovom tvrdnjom, čak 78 posto. Od ukupnog broja ispitanih, 15 posto mladih bilo je neutralno te je na pitanje živcira li ih njihova obitelj ili ne kazalo da nije sigurno. S druge strane, dva posto mladih kazalo je kako bi voljelo da nije član obitelji kojoj pripada, a isto toliko ih je kazalo kako nije sigurno, dok je ostatak ispitanika odgovorio suprotno, njih 96 posto. U istome istraživanju 95 posto mladih kazalo je kako je njihova obitelj sretna, odgovorivši negativno na tvrdnju “Moja obitelj je jedna nesretna obitelj”, dok je, s druge strane, dva posto ispitanika potvrdilo navedeno - da je njihova obitelj nesretna.
Čine dobro jedni drugima
Na temelju podataka iz istraživanja vidljivo je kako je 94 posto ispitanika kazalo kako članovi njihovih obitelji međusobno čine dobro jedni drugima, dok ih je dva posto odgovorilo suprotno. Samo četiri posto ispitanika bilo je neutralno, kazavši kako nisu sigurni čine li članovi njihovih obitelji međusobno dobro jedni drugima ili, pak, ne. Većina ispitanika odgovorila je potvrdno na postavljenu tvrdnju “Mogu se zaista pouzdati u svoju obitelj”.
Dva posto ispitanika odgovorilo je kako se ne slaže te da nema povjerenje u svoju obitelj dok je četiri posto ispitanika bilo neutralno. Uspoređujući svoju s drugim obiteljima, čak 88 posto ispitanika kazalo je kako je njihova obitelj vrlo dobra, dok je njih tri posto odgovorilo suprotno, a devet posto neutralno.