U nedavnom ekspozeu prilikom imenovanja Vlade USŽ premijer Mustafa Ružnić iznio je šokantan podatak o odlasku stanovništva iz ove regije. On je kazao da je u prvih 11 mjeseci 2018. godine Uprava policije MUP-a USŽ izdala 14.775 potvrda o nekažnjavanju bh. državljanima za potrebe zapošljavanja u inozemstvu, piše Klix.ba.
“U vremenu izraženih migracija i odljeva mladih i radno sposobnih ljudi u inozemstvo, izražavam zabrinutost zatečenim stanjem u svim oblastima koje imaju dodira s ovom populacijom. Ilustrativan i šokantan podatak, koji nije bio predmet analize resornih ministarstva niti vlade u cjelini u prethodnom mandatu, jeste broj ljudi koji napuštaju Unsko-sansku županiju. Konkretno, iz evidencije MUP-a USŽ za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 30. studenog 2018. izdano je 14.775 uvjerenja građanima iz općina i gradova USŽ, zatraženih za potrebe zapošljavanja u inozemstvu. Svi oni su izrazili namjeru da se odsele u posljednjih 11 mjeseci 2018. godine. To je podatak od kojeg treba krenuti”, kazao je Ružnić 20. prosinca.
Potvrde o nekažnjavanju
Tragom ove informacije Klix se obratio Ministarstvu unutarnjih poslova USŽ za još konkretnije podatke, a rezultati su krajnje alarmantni.
Uprava policije MUP-a USŽ je u 2017. godini izdala ukupno 15.921 uvjerenje o nekažnjavanju, od čega je 13.538 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu, dok je u 2018. godini ukupno izdato 16.668 uvjerenja o nekažnjavanju, od čega je 14.849 za inozemstvo. Ukupno je u posljednje dvije godine MUP USŽ izdao 32.589 potvrda o nekažnjavanju, od čega je 28.387 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu.
Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, Unsko-sanska županija imala je 273.261 stanovnika, a brojke iz MUP-a govore da je 28.387 osoba u 2017. i 2018. godini dobilo ili je u procesu dobivanja posla u inozemstvu. To znači da je 10,38 posto od ukupnog broja stanovnika, ili svaki deseti stanovnik, u posljednje dvije godine otišao ili je u procesu odlaska iz države. Ukoliko bi se nastavio ovakav crni trend i najgore prognoze, prostom računicom se dolazi do podatka da bi za 20 godina Unsko-sanska županija mogla ostati bez stanovnika.
Najgore stanje u Bihaću
Uzimajući u obzir ukupan broj stanovnika, najgora situacija je u Bihaću koji je prema posljednjem popisu imao 56.261 stanovnika. U 2017. godini 3.712 građana zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inozemstvu, dok se do 21. prosinca 2018. godine 4.485 građana obratilo MUP-u s istom namjenom. To znači da je u posljednje dvije godine, 8.197 Bišćana, odnosno 14,57 posto od ukupnog broja stanovnika, učinilo konkretan korak s ciljem odlaska iz države.
Gledajući u postotcima, odnosno referirajući se na ukupan broj stanovnika, situacija u Bužimu je čak i gora nego u Bihaću. Najmlađa krajiška općina je prema posljednjem popisu stanovništva imala 19.340 stanovnika, a 2.945 ili 15,22 posto građana (1.417 u 2017. i 1.528 u 2018.) zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju u svrhu zaposlenja u inozemstvu.
U Velikoj Kladuši (40.419) u posljednje dvije godine to je učinilo 5.684 ili 14,06 posto od ukupnog broja stanovnika (2.817 u 2017. i 2.867 u 2018. godini), a u Bosanskoj Krupi (25.545) 3.097 ili 12,12 posto (1.452 u 2017. i 1.627. u 2018.).
U Cazinu, najmnogoljudnijem gradu u USŽ, koji je prema popisu imao 66.149 stanovnika, situacija je, uvjetno kazano, nešto bolja, budući da su 2.992 građanina u 2017. i 3.074 u 2018. godini zatražila potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inozemstvu. To je ukupno 6.066 stanovnika ili 9,17 posto.
“Najbolje” stanje je u Ključu (16.744) gdje je 785 ili 4,68 posto građana (355. u 2017. i 430 u 2018.) zatražilo potvrdu o nekažnjavanju, Sanskom Mostu (41.475) 1.479 ili 3,56 posto (716 u 2017. i 763 u 2018.) i Bosanskom Petrovcu (7.328) 152 ili 2,07 posto (77 u 2017. i 75 u 2018.). No, ove općine među Krajišnicima slove za one koje su već odavno masovno raseljene.