Gužve u gradu, granični prijelazi su krcati, banke su prebukirane jer se mijenjaju euri, na bankomatima se peglaju kartice, u trgovinama gužva neviđena, prepune crkve… - sve to najava je kako je pred vratima veliki kršćanski blagdan, piše Večernji list BiH.
Nakon vremena posta, nemrsa i odricanja, korizme, koja je trajala 40 dana, vjernici su se pripremili za blagdan Uskrs. Brojni kršćani se u korizmi odreknu nečega čega im se inače teško odreći, poput cigareta, alkohola, kave, mesa, čokolade i slično. Neki se odluče odreći loših navika, poput psovanja, kašnjenja ili općenito loših djela. Postu i pokori je kraj, stiže Uskrs, najveći katolički blagdan. Počinje Velikim četvrtkom, a završava Malim Uskrsom, u ponedjeljak. Ovog vikenda je Uskrs, a Hercegovci i Bosanci koji rade u zapadnoj Europi dobili su slobodne dane te odmah pohitali u domovinu gdje ih čekaju procvjetali voćnjaci i voljena lica rodbine i prijatelja.
Neće se štedjeti
Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, blagdanska jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja. I tako, tek što je veliki broj građana uspio pokriti minuse na karticama nastalim zbog pojačane božićne potrošnje, već treba ponovno pristupiti “peglanju” tih čudesnih kartica koje nam na neko vrijeme odgode financijske poteškoće.
Treba ipak reći da je statistika pokazala kako su i slavlje i potrošnja mnogo manji u odnosu na božićne blagdane. Pokazatelj su i trgovci koji tvrde kako u studenom i prosincu zarade prosječno dvadeset posto više nego tijekom ostalih mjeseci u godini, dok u mjesecu u kojem pada Uskrs ta potrošnja ne prelazi ni 10 posto. Zbog skromnijega kućnog proračuna i blagdani su odavno prestali biti obiteljska okupljanja s obzirom na to da se u današnje vrijeme sve gleda kroz potrošnju. Veliki broj kršćana Uskrs promatra realnije te ih većina planira štedjeti, čak i na blagdanskoj trpezi. Unatoč smanjenoj kupovnoj moći građana, možemo biti sigurni da će se svatko potruditi na blagdanskom stolu imati kuhanu ili pečenu šunku, jaja, mladi luk, hren i uskrsne kolače. Inače, procijenjena potrošnja za kraj ožujka, kada pada Uskrs ove godine, iznosi nekoliko tona šunke i desetke milijuna komada jaja. Tako će se i tijekom ovih uskrsnih blagdana bojiti jaja, peći će se kolači, kuhati i peći šunka, “nastradat” će i veliki broj praščića i janjadi, a točit će se vino, pivo i ostali napici. Uskrsni ugođaj nije potpun bez raznih blagdanskih slastica pa će se i ove godine u trgovinama diljem BiH posebno istaknuti akcijski i prigodni konditorski proizvodi. S obzirom na to da blagdane obilježava i priprema kolača, ne čudi što domaći konditori osjete povećanu potražnju čokolade za kuhanje. Kao i ranijih godina, tisuće SMS poruka s najljepšim željama stizat će prijateljima i poznanicima. Vremena kada su stizale uskrsne razglednice odavno su iza nas.
Tri vrste košarice
Unatoč uvriježenom stavu da su bh. Hrvati dobri potrošači, čini se kako će za ovaj, “recesijski” Uskrs gledati na svaki fening. Pitajući slučajne prolaznike u bh. mjestima, ali i prema izračunu sindikata, zaključuje se kako će za ove uskrsne blagdane većina građana izdvojiti između 100 i 200 KM, dok će tek manji dio njih potrošiti više od 500 KM. Uštedjeti na kućnom proračunu s akcijskim cijenama zasigurno se može, ali treba pratiti cijene u trgovinama. Tako, primjerice, trideset komada jaja košta oko pet maraka, dok će oni koji se odluče za domaća jaja svako platiti 0,40 KM pa sve do pola KM. Sadašnje cijene su primamljive: kilogram šunke stoji desetak maraka, sir edamer oko 8,50 maraka, pršut oko 20 maraka, kilogram svinjetine 8 do 10 maraka… Sadržaj blagdanskoga stola prati se od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a potrošačku košaricu dijeli u tri kategorije - bogatiju, srednju i skromnu. Bogatija košarica ove godine stoji više od 400 KM, srednja košarica oko 300 KM, dok se ona najčešća košarica za siromahe kreće oko 150 KM.
U iznos košarice nisu uračunati darovi za Uskrs, koji su tradicionalno skromniji nego za Božić, piše u priopćenju. Sadržaj košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića te po kvaliteti i podrijetlu.•