Hercegovina se ovih dana učestalo trese. Negdje između Gruda i Širokog Brijega redovito je epicentar, a onaj u utorak mnoge je uznemirio, piše Večernji list BiH. Osjetio se i u dalmatinskim gradovima. Prva informacija govorila je da je bio snage 4,8 stupnjeva po Richteru, a poslije je taj stupanj nešto smanjen.
Neugodan osjećaj
- Noge su mi se tresle iduća dva sata - priča nam čitateljica, dok čitatelj koji je bio u teretani ističe kako se u tih nekoliko sekundi pitao je li potres ili se traka za trčanje odjednom poremetila ili pak prolazi neko veće vozilo cestom. - Svašta mi se motalo po glavi. Uglavnom, neugodan osjećaj - komentira. Kad su ovakve pojave u pitanju, najbolje se konzultirati sa stručnjakom, a Zoran Zadro, profesor zemljopisa i povijesti, to uistinu jest. - Geološki i seizmološki gledano, od Irana, preko Turske, Grčke, Rumunjske, Bugarske, S. Makedonije, Albanije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije pa sve Alpskog gorskog lanca postoji jedno ogromno granično područje između Afričke i Euroazijske tektonske ploče. Upravo su ove zemlje s najvećim rizicima da im se dogodi neki razoran potres. Što se tiče naše regije, posebno je rizično šire područje Crne Gore, juga Dalmacije i većeg dijela Hercegovine, gdje se po seizmičkim kartama rizika mogu očekivati jači potresi, čak i do 7 stupnjeva po Richteru - priča nam Zadro. Kaže i da je potres koji se u utorak dogodio bio slabiji, ali dovoljno jak da ga svi osjetimo. Nakon njega su uslijedili slabiji potresi koje, uglavnom, i nismo osjetili.
- Slabiji potresi u čestim slučajevima znače da se nakupljena seizmička energija među tektonskim pločama i unutar rasjeda oslobađa. U takvim okolnostima mala je vjerojatnost jakog potresa. Međutim, mora se napomenuti da su slabija podrhtavanja u određenim situacijama znala biti uvod u jači potres.
Potresi, baš kao i klima, imaju svoje cikluse jer postoji razdoblje pojačane i razdoblje slabije seizmičke aktivnosti - ističe Zadro. Uzeo je primjere jednog ciklusa pojačane seizmičke aktivnosti u našoj regiji tijekom 1960-ih i 1970-ih godina. - Godine 1962. razoran potres pogađa Dalmaciju i donosi velike štete, samo godinu poslije razoran potres 1963. godine pogađa Makedoniju donoseći velike materijalne štete i odnoseći na stotine ljudskih života. Godine 1969. razoran potres pogađa Banju Luku, gdje je također bilo ogromnih šteta i ljudskih žrtava. Dakle, u jednome desetljeću tri razorna potresa pogađaju našu regiju. Taj ciklus završio je razornim i do sada najjačim potresom iz 1979. godine koji je pogodio Crnogorsko primorje - od 7 stupnjeva po Richteru, usmrtivši više od stotinu ljudi - govori nam Zadro. Što se tiče gradnje kod nas i koliko jake potrese mogu izdržati naše građevine, na to je pitanje, kaže, jako teško odgovoriti.
Suživot s potresima
- Građevinska struka znala bi bolje odgovoriti na to pitanje, odnosno o kakvoj je gradnji riječ. Mora se, isto tako, kazati da je jako važan faktor svakog jačeg potresa struktura reljefa i koliko će trešnja ili titranje trajati. Potres koji nas je nedavno pogodio trajao je od 5 do 10 sekundi. Zamislimo potres koji traje jednu do dvije minute. Dvije minute silovite trešnje ili titranja tla za mnoge bi trajalo "vječnost", a štete koje bi mogle nastati bile bi ogromne - kaže nam Zadro. Potresi su nešto što se ne može predvidjeti, gdje i kada će se dogoditi, ni kolike će jakosti biti te koliko će trajati. - Znanost i tehnologija na to još nemaju adekvatan odgovor, ali se zato može procijeniti faktor rizika za jače potrese u određenim područjima. Na nama je živjeti s time baš kao što živimo i s ostalim silama prirode koje nas okružuju - zaključuje Zadro za Večernji list.