U ponedjeljak (16. ožujka) navršit će se 83 godina od završetka izgradnje zavjetnog križa i slavlja prve sv. mise na Križevcu iznad Međugorja. U povodu te obljetnice tog će se dana u međugorskoj župnoj crkvi sv. Jakova slaviti sveta misa na kojoj će se župljani Međugorja, hodočasnici i međugorski svećenici prisjetiti svih graditelja križa na Križevcu i moliti za njih. Podsjetimo, prije tri godine prilikom obilježavanja jubilarne 80. godišnjice Križevca, u Međugorju je održana i svečana akademija na kojoj je prikazan i dokumentarni film o gradnji križa na Križevcu. Ideja za izgradnju križa došla je iz Vatikana. Papa Pio XI. imao je želju da bi se u prigodi 1900. obljetnice smrti Kristove izgradili križevi na uzvisinama po čitavom svijetu. Unatoč velikoj neimaštini, tu ideju prihvatio je tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan te su njegovi župljani 21. siječnja 1934. godine započeli gradnju te za rekordna 52 dana na vrhu brda Šipovac (danas Križevac) uspjeli sagraditi zavjetni armirano betonski križ visok 8,56 metara, a širok 3,5 m. U njegovo križište ugradili su relikvije Isusova križa dobivene za tu prigodu iz Rima, a u podnožju križa upisali riječi: - Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove. Bila je to velika žrtva župljana Međugorja jer su sav materijal za gradnju armirano-betonskog križa danima morali nositi na svojim leđima uz strmi hercegovački kamenjar do vrha Šipovca. Prva sveta misa kod križa na Križevcu slavljena je 16. ožujka 1934., a slavio ju je župnik fra Bernadin Smoljan koji je tom prigodom i blagoslovio zavjetni križ te uz burno odobravanje vjernika promijenio ime brda Šipovac u Križevac. Gospa je poručila: - I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili”. U rujnu 1935. biskup fra Alojzije Mišić odredio da se blagdan Uzvišenja sv. Križa slavi u prvu nedjelju poslije Male Gospe i da se tada na Križevcu slavi pučka misa. •
Međugorje