Znate, ta biljka vam u organizmu dijeluje kao ‘trojanski konj’ za stanice tumora, počinje priču o slatkom pelinu Edgar Pršo, Slovenac koji je prije gotovo pet godina počeo istraživati biljku koja u BiH raste kao korov. Ovaj po zanimanju elektroničar, kojem je hobi fitopatologija često posjećuje BiH i Hrvatsku, a mi smo ga sreli u Posušju nadomak kojeg se nalazi jedna od većih plantaža slatkog pelina u Hercegovini. Plantaža je u vlasništvu Nade Šarić kojoj su biljke spasile život. Liječnici su ju prije više od dvadeset godina bili otpisali, a ona danas pomaže mnogima da uz pomoć prirode i prirodnih preparata prebole razne bolesti. Nada i Edgar prijatelji su već godinama, a cilj im je proširiti stečeno znanje o slatkom pelinu i njegovim ljekovitim svojstvima.
Pelin kao hrana
Slatki pelin biljka je koju su još prije 2000 godina koristili Kinezi u liječenju groznice, a prije 1000 godina počela je njena primjena u liječenju malarije. Istraživanje o njenoj korisnosti u liječenju tumora započeo je 1990. godine profesor Henry Lai na univezitetu u Washingtonu. Njegova teza, koju je i objavio, je da artemisinin koji je jedna od supstanci slatkog pelina je veoma toksičan za ćelije tumora. Njegovu teoriju dijeli i Pršo koji pojašnjava kako slatki pelin djeluje u organizmu koje ima tumor. “Princip liječenja slatkim pelinom ustvari nije liječenje jer on nije lijek. Ja to cijelo vrijeme pokušavam ljudima objasniti. To je hrana koja pomaže u liječenju tumora. Tumorske stanice u našem organizmu su specifične po tome što sadrže željezo, ali u nekom drugačijem obliku. U trenutku kada molekula artemisinina iz slatkog pelina uđe u tumorsku stanicu i dođe u dodir sa spomenutim željezom uzrokuje nastanak kisika. Jedna molekula željeza plus jedna molekula artemisinina slatkog pelina oslobodi dva atoma kisika. Oksidativni šok unutar te jedne stanice uzrokuje da ta tumorska stanica umre. Nakon nekog vremena tijelo ju izbaci i to je princip liječenja slatkim pelinom. Slatki pelin je ‘trojanski konj’, tijelo misli da je hrana, ali u trenutku kada uđe u tijelo, ako se u tijelu nalazi željezo u stanju kakvo je u tumoru onda uzrokuje propadanje te tumorske stanice”, pojašnjava Pršo. Ističe kako se spomenuti proces može postići samo ako se prije početka uzimanja slatkog pelina unese dovoljna količina željeza u organizam. “Prvi uvijet je nahraniti tijelo željezom, dići ga na maksimum pa tek onda početi sa slatkim pelinom”, naglašava Pršo. Dodaje kako slatki pelin na isti način djeluje na svim oblicima tumora. “Znam ljude koji su se na ovaj način izliječili od raka kože, limfe, kostiju, krvi, dojke...”, ističe Pršo koji svake godine širi plantažu slatkog pelina jer mu se sve više ljudi obraća za pomoć bilo kao preventivu ili kao pomoć u liječenju. Kada je tek krenuo s istraživanjem o ovoj biljci sjeme je naručivao iz svih dijelova svijeta, a onda je slučajno otkrio kako u Bosni i Hercegovini slatki pelin raste u izobilju i kao korov te da jako malo ljudi zna o njegovoj korisnosti.
Čaj kao preventiva
“Tražio sam ljude koji se time bave, u Sloveniji nisam našao nikoga, u RH isto tako nikoga, našao sam tek nekoliko ljudi u BiH koji su se tim bavili onako kao ljubitelji. Onda je krenula ta priča. Pročitao sam sve što postoji od stručne literature među akademskim objavama i rekao kako bi to sve trebao prenijeti ljudima. Krenuo sam tako da to ne izgleda kao da ljudima pokušavam nešto prodati, nego ponuditi informaciju s kojom će oni raditi šta žele i to i danas tako funkcionira. Ja nikome ne mogu garantirati da će se izliječiti, ali poznajem jako mnogo ljudi kojima je ova biljka pomogla. Neke je i izlječila”, kaže Pršo. Svoja saznja o biljci krenuo je dijeliti putem Facebooka, gdje je u manje od godinu dana u zatvorenoj grupi skupio više od 1000 članova. “Ljudi su eksperimentirali sami na sebi i dijelili informacije između sebe. Tako su govorili kako im je slatki pelin pomogao u liječenju brojnih bolesti od običnih prehlada, gripa, herpesa do raka. Meni je trebalo godinu dana da uvjerim sebe prije svega da ljudima ne prodajem maglu i da ih ne zavaravam, nego da je to nešto što uistinu dijeluje. Danas u sloveniji barem 5000 ljudi je koristilo ili još uvijek koristi slatki pelin kao nekakav dodatak liječenju između ostaloga i raka”, naglašava Pršo. Ističe kako osobno poznaje barem stotinjak ljudi koji su bez pomoći medicine izliječili rak. Dodaje i kako velika većina njih slatki pelin uzima kao nekakav dodatak uz neku terapiju, lijekove, meditaciju i u tom slučaju ne možemo reći šta im je pomoglo. “Znam dosta ljudi koji su se izlječili ili barem popravili zdravstvenu situaciju isključivo slatkim pelinom, među njima su i oni koje je službena medicina otpisala. Jedna od žena koju sam upoznao u Sloveniji je onkologinja i muž joj je onkolog. Tri godine se liječila najboljim metodama koje su joj mogli ponuditi njeni prijatelji, kolege s posla. Nakon tri godine doslovno su joj rekli da su napravili sve što su mogli. Ona se digla i rekla da neće biti dio statistike. Nazvala me njena prijateljica i rekla ako bi moglo barem ta dva zadnja mjeseca da joj slatki pelin omogući lakše umiranje. Krenuli smo u intenzivnu terapiju na svaka dva sata s velikim količinama slatkog pelina. To je bio 11. mjesec, a računali smo da novu godinu neće dočekat. Umjesto da umre kao što su svi očekivali ona se 1. kolovoza iduće godine vratila na posao”, ispričao je jedan od slučajeva Pršo. Ima takvih još, ponajviše u Sloveniji, ali poznati su mu slučajevi u RH, Srbiji, ali i BiH. Prema riječima Nade Šarić u BiH ima slučajeva ali su rijetki. “U Hercegovini ima jedna žena koja uzima preventivno slatki pelin, a već se izlječila od raka dojke. Poznajem još tri osobe koje uzimaju slatki pelin i on ih doslovno održava na životu, jer su ih liječnici zbog metastaza i napredovanja bolesti otpisali”, navodi Nada. Dodaje kako je razlog zbog kojeg se ljudi u BiH slabo odlučuju na konzumiranje slatkog pelina nepovjerenje, ali i niska cijena proizvoda. Naime, liječenje primjerice karcinoma dojke uz operaciju i rekonstrukciju dojke, navodi Pršo košta od 60 do 80 tisuća eura u Sloveniji, neke druge vrste alternativnih liječenja koštaju tisuće eura dok liječenje slatkim pelinom godišnje košta oko 300 - 400 eura. Kada je riječ o osobi oboljeloj od karcinoma tada se slatki pelin uzima dva i pol mjeseca konstantno, nakon čega se ponovno rade pretrage, međutim Pršo navodi kako se slatki pelin može uzimati preventivno te da je u tom slučaju dovoljno uzimati šalicu čaja dnevno.