Podizanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ovih je dana top tema u domaćim, ali i medijima u okružju, prvenstveno zbog činjenice da se radi o optužnici protiv predsjednika jednog dijela države, koji je inače već dulje vremena u sukobu s OHR-om, ali i zbog sveukupne političke atmosfere koja je ovih dana naelektrizirana do te mjere da prijeti usporavanjem teško napravljenog pomaka na europskom putu zemlje, piše Večernji list BiH.
Niz izjava
Podizanje optužnice izazvalo je niz negativnih reakcija iz RS-a, a sam Dodik je najavio kako će sada on tužiti tužitelja koji je potpisao optužnicu jer smatra da je time zloupotrijebio položaj. Događaj je sa sobom povukao i potrese u diplomatskoj mreži Bosne i Hercegovine. Naime, veleposlanici i generalni konzuli iz reda srpskog naroda uputili su otvoreno pismo podrške Dodiku zbog, kako su naglasili, "skandalozne odluke Tužiteljstva BiH" da podigne optužnicu protiv njega kao predsjednika Republike Srpske.
U vezi s tim pismom oglasio se i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
- Veleposlanicima, konzulima i zaposlenicima u DKP mreži poručujem da svoju energiju ulože u procese koji će ljudima u BiH poboljšati uvjete života, dovesti investitore i turiste, promovirati vrijednosti i prilike u našoj domovini. Takav će koncept zadržati ljude u našoj zemlji, u svim njezinim dijelovima. Sve drugo gubljenje je vremena i energije jer MVP neće dopustiti neistine o našoj zemlji na međunarodnoj sceni. To se nekad moglo - poručio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković. Podsjećamo, osnova optužnice proistječe iz istrage koju je Tužiteljstvo BIH pokrenulo početkom srpnja, i to nakon što je u Službenom glasniku RS-a objavljen ukaz predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, a u kojemu se objašnjava kako se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati na prostoru RS-a kao ni odluke Ustavnog suda BiH. Obrazloženje Tužiteljstva BiH je kako je riječ o kaznenom djelu neizvršavanja odluka visokog predstavnika iz članka 203 a., stavka 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Potreba za razgovorima
Uzimajući u obzir količinu izjava i reakcije koje stižu ovih dana iz različitih izvora, jasno je kako nas u odlučujućem trenutku za državu ne očekuje previše zahvalna politička atmosfera. Poznato je kako je cilj BiH do kraja godine otvoriti proces pregovora s EU, a preduvjet toga je usvajanje nekoliko strateški značajnih zakonskih rješenja, što pak sa sobom traži i produktivnu atmosferu u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Takvo što pak traži razum, smirivanje strasti, razgovor i dijalog, a nada ostaje kako će dogovor postignut krajem srpnja uroditi plodom krajem ovoga mjeseca kada se očekuje sjednica Parlamentarne skupštine BiH. Paralelno s političkom krizom koja je očita, vidljive su i ekonomske posljedice koje se, između ostaloga, očituju kroz zaustavljanje realizacije četiri projekta. U sklopu obustave financiranja projektnih aktivnosti u RS-u, a koja je počela još prije više od godinu dana, u tom su entitetu propala četiri novčano iznimno vrijedna projekta. Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke jučer je potvrdilo kako je njemačka savezna vlada odlučila da u RS-u dopusti da isteknu četiri infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti od 105 milijuna eura i da se tako sukcesivno okončaju. I ovaj slučaj svakako je jasan signal kako je nužno pokušati obnoviti komunikaciju entitetskih vlasti u RS-u i EU-a.