Promotivno-ocjenjivačkom izložbom i znanstveno-stručnom radionicom “Smokva 2016.”, Federalni agromediteranski zavod iz Mostara započeo je seriju manifestacija posvećenih mediteranskim kulturama. Te manifestacije prilika su za svojevrsnu inventarizaciju stanja, na osnovi kojega se može reći da se površine zasađene smokvom sporo povećavaju. Trenutačno u intenzivnim nasadima ima oko 27 hektara, što je jedan posto europske proizvodnje, na Hrvatsku otpada dva posto, dok je najveći europski proizvođač Španjolska – tridesetak posto europske proizvodnje. U svijetu lider je Turska s godišnjom proizvodnjom od 260.000 tona. Govoreći o svrsi radionica, Marijo Leko, zamjenik direktora Federalnog agromediteranskog zavoda, kaže: - Cilj nam je potaknuti razvoj ove kulture i sadnju što većih površina, jer smatramo da ono što smokva nama u Hercegovini nudi, zaslužuje puno veći značaj od onog koji trenutačno ima. Kad je riječ o poljoprivredi, danas je najvažnije - možemo li od proizvoda u toj tvornici na otvorenom imati finalni proizvod. Od smokve imamo nekoliko finalnih, vrhunskih proizvoda na organskoj bazi, što je posljednjih godina svjetski trend. Dakle, imamo kulturu koja nije zahtjevna, daje sirovinu izvanredne kvalitete proizvedene na organskoj bazi te znamo proizvesti nekoliko finalnih proizvoda s kojima možemo ići na svjetsko tržište. Ukratko, smokva čeka da joj se vratimo. Na početku promotivno-ocjenjivačke izložbe i znanstveno-stručne radionice “Smokva 2016.”, okupljene je pozdravio prof. dr. Marko Ivanković, direktor FAZ-a, a zatim su slijedila predavanja. Kristina Doko (FAZ) govorila je o temi “Prerada smokve s mikrobiološkog aspekta”, Marija Prlić (FAZ) izlagala je o temi “Sortiment smokve u Hercegovini”, dok je Aida Kohnić iz Čapljine obradila temu “Osvrt na proizvodnju smokve u 2016. godini”. Ing. Dragan Markanović iz Žepča obradio je temu “Sušare za ljekovito bilje i voće – s osvrtom na sušenje smokava”. U održanim predavanjima čulo se niz zanimljivosti, od onih da je smokva najstarija voćna kultura na svijetu, preko podataka da u Turskoj ima više od stotinu proizvoda od smokve, pa do podataka o bolestima i mogućnostima sušenja. Uglavnom, u BiH se smokva za sada koristi svježa, iako su mogućnosti puno veće. U promotivno-ocjenjivačkom dijelu najzanimljivije je proglašenje pobjednika. Drugu godinu zaredom titulu najboljeg proizvođača sorte zamorčica ponio je Frano Sušac, drugo mjesto zauzeo je Viktor Sušac, obojica iz čitlučkog zaseoka Lukasovići, dok je treći bio Damir Radić iz Bijelog Polja. - Očekivao sam dobre rezultate, ali nisam očekivao baš prvo mjesto. Drugu godinu zaredom to je uspjeh i potvrda da je ono što radim dobro i da su broćanske smokve vrhunske kvalitete. Imam hektar smokava, oko 300 stabala različitih sorti.
Uzgoj smokava je obiteljska tradicija, a mene je za smokvu vezalo stablo staro nekoliko stotina godina uz kuću, koje se stalno regenerira i s kojeg sam ubrao plodove koji su proglašeni najboljima, kaže Sušac .