Županijsko Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Hercegovac" organizira folklornu feštu u Širokom Brijegu 11. i 12. kolovoza, uoči Velike Gospe i Dana Grada

Smotra kulturne baštine "Kolo na kamenu": u dva dana na pozornici uz rijeku Lišticu nastupit će 17 folklornih skupina iz Hrvatske i BiH

09.08.2023.
u 12:04
Pogledaj originalni članak

Povod za objavu u Večernjaku teksta o Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu "Hercegovac", koje predstavlja Zapadnohercegovačku županiju i njezino folklorno i drugo stvaralaštvo, je skora 1. međunarodna Smotra kulturne baštine "Kolo na kamenu", koja će se održati 11. i 12. kolovoza ove godine u Širokom Brijegu.

- Ideja za ovu Smotru rodila se davno i dugo "kuhala" u glavama nas iz društva. Smotra se trebala održati lani, ali zbog poznate epidemije korone, odgođena je za ovu godinu. Nadam se da će sve biti po planu te da će "Kolo na kamenu" postati tradicionalna manifestacija. Također se nadam da će Širokobriježani, ali i ostali ljubitelji folklora iz cijele županije i dalje doći u park Sajmište uz studenu rijeku Lišticu i uživati u onom što će im prirediti izvođači iz 16 folklornih skupina iz Hrvatske i BiH. Uz njihove nastupe, Širokobriježani mogu uživati u defileu svih izvođača širokobriješkim ulicama do Sajmišta drugi dan Smotre - rekao nam je Jerko Sesar, predsjednik HKUD-a "Hercegovac".

- Pokrovitelji Smotre su Županija i Grad Široki Brijeg, a očekujemo pomoć i ostalih triju općina iz naše županije te brojnih sponzora.

Na inicijativu Gojka Šuška

HKUD "Hercegovac" sa sjedištem u Širokom Brijegu društvo je Zapadnohercegovačke županije, tj. općina Grude, Ljubuški, Posušje i Grada Široki Brijeg. Društvo je utemeljeno 19. svibnja već davne 1996. u Posušju u nazočnosti više od 400 osoba na inicijativu hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška i glavnog konzula Republike Hrvatske u Mostaru Ćire Grubišića.

- Ideju su na utemeljiteljskoj skupštini, uz ostale nazočne, oduševljeno podržali tadašnji županijski čelnici Jozo Marić i Anđelko Mikulić. Jezgru društva činili su brojni gangaši, a za prvog predsjednika izabran je Posušanin profesor Jure Begić, poznati zaljubljenik u narodnu baštinu, poglavito gangu - rekao nam je Jerko Sesar, sadašnji predsjednik "i još svašta" u HKUD-u "Hercegovac", koji tu važnu ulogu uspješno "igra" još od 2000. godine, te dodaje da je nakon Jure Begića predsjedničku fotelju "koristio" Krešo Galić Pegotić iz Gorice.

- Od utemeljenja do danas kroz društvo je prošlo jako puno članova i aktivista svih mogućih vrsta i sklonosti. Red je da svakako spomenete da je tajnica društva kroz sve te dobre i teške godine, uspješne i manje uspješne, stalno naša Zdravka Zovko iz Pologa. Trenutačno u radu Hercegovca aktivno sudjeluje 120 članova društva u svim njegovim sekcijama: pjevačko-gangaškoj, novinarskoj, folklornoj, sviračkoj, dječjoj te sekciji za ručni rad.

- Točno se zna što tko radi. A posla uvijek ima. Recimo, članovi novinarske sekcije svakodnevno bilježe sve što se važno događa u društvu te se jednom godišnje izdaje časopis društva "Godišnjak HKUD-a Hercegovac". Do sada je izdano sedam godišnjaka, osmi je u pripremi. U tom časopisu bilježe se svi važni događaji i uspomene iz rada društva. Plesačka i pjevačka sekcija usko su povezane. I ostale također. Posebice rade na osmišljavanju i uvježbavanju koreografija. Uz trenutačno aktivne, kroz društvo je prošlo još više od 1000 članova - kaže predsjednik Sesar.

Jedan od najaktivnijih i najsvestranijih članova HKUD-a "Hercegovac" svakako je profesor Ivan Barać, uvijek pun ideja, duha i neiscrpne stvaralačke i radne energije. Barać je voditelj novinarske sekcije, ali najviše se bavi izradom nošnji. Barać se u društvu i inače bavi svim i svačim te mu sve ide od ruke.

- Imamo osam koreografija te za sve njih originalne kostime. Imamo 70 jačermi, pravih originalnih hercegovačkih...

Predsjednik Sesar biranim je riječima govorio o mnogo čemu, osobito o jednom od pokretača rada Hercegovca i čovjeku koji je društvu dao jako puno.

- Pokojni profesor hrvatskog jezika Ljubo Miličević dao je veliki obol našem društvu i svim njegovim uspjesima. Tu je bio od utemeljenja do prerane smrti prije 10-ak godina. Posebice se isticao u izradi koreografija. Trudimo se prikupiti, ali i kupiti što više dijelova narodnih nošnji, muških i ženskih, te nakita koji ide uz te nošnje. Eto, kupili smo u središnjoj Bosni nakite tamošnjih Hrvata, što nas je stajalo 3000 KM. Stalno tragamo za nošnjama u raznim hrvatskim krajevima u BiH, recimo pastirskim i drugim kabanicama, kako bismo ih otkupili - kaže Sesar.

Nakon prerane smrti profesora Ljube Miličevića, njega je u izradi nošnji istim žarom naslijedio vrijedni i za mnogo što nadareni profesor Barać. On, uz ostalo, obilazi druga društva i prikuplja iskustva oko izrade nošnji i još mnogo toga. Zahvaljujući i njemu, danas društvo u svom vlasništvu ima bogatu kolekciju od 161 kompleta originalnih narodnih nošnji, hrvatskih, ali i drugih naroda.

- Za sve treba puno truda i ljubavi za folklor, puno vremena te originalnih materijala i pribora - kaže svestrani Barać, koji skromno kaže kako u Hercegovcu mnogi članovi društva dobrim dijelom sami rade svoje kostime. HKUD "Hercegovac" je na području BiH jedino društvo koje ima više muških nego ženskih članova. U cijeloj državi ovo društvo ima posebni ugled i status kod ostalih društava, pa ga smatraju najboljim folklornim društvom u BiH i šire. Ne zovu ga tek tako "hercegovački Lado", uspoređujući ga s velikim hrvatskim ansamblom narodnih pjesama i igara "Lado".

Stotine priznanja

- Lijepo je to čuti, ali mislim da je usporedba ipak pretjerana. Jer Lado je profesionalni ansambl, a mi smo ipak amateri. Naši su prethodnici brojna folklorna društva diljem Županije, iako... Iako se broj društava s vremenom smanjuje. Recimo, u Širokom Brijegu donedavno je aktivno bilo 16 društava, sada ih je samo osam... Hercegovac ima čvrste prijateljske veze s brojnim folklornim društvima u cijeloj BiH, bez obzira na nacionalni predznak ili nešto drugo, te drugim državama bivše Jugoslavije, u Mađarskoj, Bugarskoj, Italiji, Rumunjskoj, baltičkim zemljama itd. U 27 godina djelovanja imali smo više od 300 nastupa diljem svijeta. Bili smo u SAD-u, Kanadi, tri puta u Turskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Estoniji, Švedskoj, Italiji, Njemačkoj, Bugarskoj, Mađarskoj... te u svim zemljama bivše Jugoslavije. Sudjelovali smo na gotovo svim većim i važnijim folklornim smotrama i nagrađeni brojnim nagradama.

U našim velikim prostorijama - vježbaonicama, u Gradskoj sportskoj dvorani u Širokom ponestalo je zidova za objesiti sve te diplome, zahvalnice i priznanja - našalio se Jerko Sesar.

Obišli smo lijepe i prostrane prostorije i uvjerili se da se Jerko ne šali. Zidovi su uistinu "gusto načičkani" stotinama diploma i priznanja, uramljenim i uredno poredanim...

Čeka "stotku" na pozornici

Božo Barać (75) jedan je od najstarijih članova društva, ne samo po godinama nego i po stažu u HKUD-u "Hercegovac". Nikad nije propustio ni jedan nastup, kažu da nije nikad zakasnio ni na jednu probu! Rekli su nam i da rado pomaže mlađima, a u društvu tvrde kako na probama i nakon proba kuha najbolju kavu.

Probali smo i uvjerili se da je Božina kava stvarno nesvakidašnje dobra i ima specifičan "folklorni šmek".

- Dok god mogu hodati ili me ovi mlađi ne potjeraju, dolazit ću na probe i nastupe - tvrdi Božo. Poželjeli smo da u Hercegovcu dočeka stoti rođendan. Kako lijepo i hitro tanca, sposoban je proslaviti "stotku" na daskama... •

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.