Već četvrtu godinu za redom nepovoljne vremenske prilike uništavaju poljoprivredne urode na području Ljubuškog. Snijeg koji je padao u noći s utorka na srijedu, te minusi koji su uslijedili nakon toga zaslužni su što će i ove godine prinos „Ljubuškog ranog“ biti znatno manji od očekivanog, a ono što je ostalo, odnosno preživjelo ove vremenske neprilike prispjet će na rod kasnije što će također utjecati kako na plasman na tržištu tako i na cijenu. Direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević ističe kako su poljoprivrednici, ali i voćari u Ljubuškom ponovno u teškoj situaciji,. Mnogi proizvođači ljubuškog krumpira pitaju se ima li uopće smisla ubuduće nastaviti proizvodnju jer ono što je do sada bila prednost ovog kraja pretvara se u nedostatak. „Klima se potpuno promijenila. U posljednje četiri godine imali smo situaciju da je u tri godine stigao led i mraz u četvrtom mjesecu, jedne godine urod je stradao zbog velikih kiša. Do sad nam je klima predstavlja prednost odnosno bila saveznik u proizvodnji ranog krumpira, međutim zadnjih godina to nije tako“, objašnjava Vukojević koji je i sam vlasnik stradalih nasada. Kao rješenje za nastavak proizvodnje nudi se mogućnost sadnje u plastenicima, međutim to istu poskupljuje, jer je riječ o ogromnim površinama. Naime, ove godine na području Ljubuškog pod krumpirom je zasađeno 350 hektara zemljišta. Drugi izbor je kaže Vukojević odustajanje od proizvodnje. Kaže i kako su komentari o tome da prerano sade krumpir besmisleni, jer je led odnio i one posađene 15. ožujka. „Ako znamo da se „ljubuški rani“ počinje vadit 1.svibnja, onda je jasno što za tu biljku znači snijeg 6 travnja i led nakon toga“, ističe Vukojević. Naglašava kako su poljoprivrednici napravili sve što je u njihovoj moći da dodatno zaštite nasade, međutim upitno je koliko je to sve imalo efekta. Inače, pored snijega i leda u određenim ljubuškim selima poznatim po proizvodnji mladog krumpira proteklih je dana zabilježen velik broj oboljelih od korona virusa, te su brojni zbog bolesti poljoprivrednici prikovani u kućama bili onemogućeni spašavati nasade. Podsjetimo prema elaboratu, koje je prošle godine izradilo Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta, niske temperature u travnju uništile su 299,53 ha krumpira, a s gubitcima su se susreli i proizvođači lubenica i bostana (123 ha) te kajsija i nektarina (8,3 ha). Ukupna procijenjena vrijednost nastale štete, na temelju 248 zahtjeva poljodjelaca, iznosila je 4.235.581 KM.