Južnohercegovački poljoprivrednici su praktično zaboravili na poticaje. S iznimkom nekoliko većih tvrtki zadnjih pet - šest godina malo tko ih je ostvario iako ovaj dio BiH spada među vodeće poljoprivredne regije u BiH. Gdje su se izgubili poticaji i mogu li poljoprivrednici na njih računati u sljedećem razdoblju, pitali smo Milenka Soču, direktora čapljinskog Agroherca, inače dopredsjednika Seljačkog saveza FBiH.
Uništeno pozitivno
- Mi smo održali više sastanaka u resornom ministarstvu u Sarajevu s novim ministrom Šemsudinom Dedićem koji nam je obećao kule i gradove, uglavnom svi obećavaju kada dođu, ali to se vremenom uruši. Kakav će biti ovaj ministar za poljoprivrednike ne bih prejudicirao, još je rano o tome govoriti. Bivši ministar poljoprivredu je vratio u austrougarsko razdoblje. Uništio je sve pozitivno što su stvorili ministri prije njega. Funkcioniralo je u svim granama proizvodnje, krenula su kapitalna ulaganja, u Hercegovini vinogradi, voćnjaci i maslinici, poticaj je bio 10.000 konvertibilnih maraka po hektaru.
Na sljedećem sastanku predložit ću da se Ministarstvo nazove Ministarstvom govedarstva, šumarstva i vodoprivrede jer prema propisima na govedarstvo odlazi 80 posto poticaja, a na sve ostale grane samo 15 posto, kapitalnih ulaganja uopće nema, a ona su motor poljoprivrede. Prema mome mišljenju poticaji su neadekvatno raspoređeni, najbolje bi ih bilo ukinuti, napraviti nove osnove, zakon, program i pravilnik i onda sustavno pristupiti raspodjeli.
I mi, veliki proizvođači koji smo u sustavu, trenutačno ih teško možemo ostvariti, a kamoli individualni poljoprivrednici jer se pojavilo puno pretpostavki koje morate zadovoljiti pa tako morate biti registrirani, zatim u fitosanitarnom registru, morate biti organizirani, morate na vrijeme predati dokumenta...
Papirologija je preobilna što malim proizvođačima predstavlja teret. Ja bih predložio da se ljudi pokušaju organizirati u općinama, u poljoprivredne udruge kao u Ljubuškom, da postignu dogovor s lokalnom vlasti kako bi se osnovali uredi koje bi vodile profesionalno zaposlene osobe, kako bi se ljudima olakšalo podnošenje zahtjeva, vođenje papira i slično. To nije problem, to ne traži puno novca.
Nažalost, naša županija Hercegovačko-neretvanska, jedina je u Federaciji BiH koja nije uvela poticaje za poljoprivredu, tako da smo i po toj osnovi zakinuti.
Uglavnom samo organiziranim sustavnim pristupom individualni poljoprivrednici mogu doći do poticaja. Važno je napomenuti da se više bez fitobroja uopće ne može konkurirati za poticaje.
Kapitalna ulaganja
Osobno smatram i za to ću se zalagati da se kapitalna ulaganja što prije vrate jer ona su osnova svake poljoprivrede, pokušavali smo to i ispred poljoprivrednih udruga i za bivšeg ministra, međutim on bi takve inicijative vrlo vješto zaobišao, pogodujući raznim interesnim skupinama.
Za plasteničku proizvodnju koja je vodeća na čapljinskom području treba uvesti poticaje po kilogramu, a ne po jedinici površine. Tko uopće u ovakvim uvjetima može imati hektar plastenika? Nitko. Dakle, potreban je potpuni zaokret, a do njega će teško doći bez borbe kroz udruge poljoprivrednika - rekao je zbrajajući aktualno stanje i politiku poticaja direktor najvećeg južnohercegovačkog proizvođača hrane i dopredsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH Milenko Soče.