Na bh. tržištu može se pronaći raznovrsna hrana. Uz certificirane proizvode koji se mogu kupiti na policama bosanskohercegovačkih trgovina i tržnica, moguće je kupiti i onu koja nije baš najzdravija. Tako je, osim domaće hrane, odnosno one koju proizvode poljoprivrednici, na bh. tržištu itekako prisutna hrana s inozemnih tržišta koja je, prema riječima poljoprivrednika, slabije kvalitete od domaće, piše Večernji list BiH.
Štetni sastojci
A da se u BiH pokušava uvesti hranu koja u sebi sadrži štetne sastojke, svjedoči i podatak da je za devet mjeseci samo u RS-u spriječen uvoz 56,5 tona voća i povrća. Voću i povrću zabranjen je uvoz jer je utvrđena povećana prisutnost ostatka pesticida kojih je, kako je utvrđeno, bilo više od propisanih vrijednosti.
Iz Inspektorata RS-a za Nezavisne su kazali kako je riječ o pošiljkama grejpfruta (4100 kg), breskve (17.700 kg), svježih mandarina (21.416 kg), svježih krastavaca (805 kg) i stolnog grožđa (12.426 kg). Fitosanitarna inspekcija RS-a ima zadatak da potrošači kao karika u prodajnim lancu ne dobiju povećanu količinu pesticida umjesto vitamina za koje se vjeruje da se nalazi u voću i povrću. Tako inspekcija u vanjskotrgovinskom prometu prilikom uvoza voća i povrća provjerava prate li pošiljku potvrda o zdravstvenoj ispravnosti i certifikat koji izdaje nadležno tijelo zemlje iz koje je izvršen izvoz, a kojim je utvrđeno da je pošiljka ispravna, izvršen organoleptički pregled pošiljke i uzorkovanje proizvoda za laboratorijske analize.
- Voće i povrće prilikom uvoza u RS uzorkuje se kako bi se utvrdilo je li zdravstveno ispravno i sigurno za ljudsku upotrebu, kazali su iz Inspektorata te dodali da najveći rizik kod ovih proizvoda predstavlja upravo nezadovoljena količina pesticida, mikotosina i toksičnih metala te da su to parametri na koje se vrše analize.
Neki od razloga
No, kako pišu Nezavisne, pesticidi nisu jedini razlog zbog kojih je zabranjen uvoz voća i povrća. Fitosanitarna inspekcija zabranila je i uvoz 12 pošiljaka merkantilnog krumpira u količini od oko 240.000 kg zbog prisutnosti karantenski štetnih organizama. Zabranjen je i uvoz jedne pošiljke sjemena ječma (24.000 kg i sjemena mahuna od 120 kg).
Kako se ovakve stvari ne bi događale, poljoprivrednici iz BiH konstantno upozoravaju nadležne da se više pozornosti da domaćoj proizvodnji te da se smanji uvoz. Naime, iako se godišnje spriječi uvoz tona hrane, svi smatraju kako je oprez i dalje nužan. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za BHRT je kazao kako BiH ima ogromne viškove.
- Ima otprilike oko 15 mil. litara mlijeka, mesa, krumpira, povrća, hrpa, to sve stoji, ne može se prodati zbog uvoza, jer je roba iz uvoza dosta jeftinija - objasnio je Bićo.
- Daleko je to od dobrog. Juneće, svinjsko meso, ponude sa svih strana dolaze, ne znam kakva je kvaliteta, tko to kontrolira, stvarno se trebamo zapitati što radimo, od čega živimo - kazao je poljoprivrednik Đorđe Vakčić. •