Iako danas nisu brojni kao nekada, mostarski Srbi sve su društveno aktivniji i organiziraniji. Značajnu ulogu u tome ima Srpska pravoslavna crkva i njezini svećenici u ovom dijelu Hercegovine. Tako je u Vladičanskim dvorima prije nekoliko tjedana održan i 1. sabor mostarskih Srba, a paroh Radivoje Krulj u intervjuu za Večernji list ističe da će Crkva i ubuduće biti oslonac jedinstva srpske zajednice koja u Mostaru nastoji u cijelosti ostvariti svoja nacionalna prava.
Kolika je uloga Crkve u nastojanju mostarskih Srba da postignu jedinstvo u svom djelovanju?
- Uloga Crkve u svemu tome je da, prije svega, propovijeda evanđelje, ali i da aktivno svjedoči jedinstvu koje se kroz ovaj sabor oživotvorilo i aktivno zaživjelo. To je, dakle, najvažniji detalj u cijeloj ovoj priči oko 1. sabora Srba Mostara, a Crkva će kao duhovni temelj uvijek biti oslonac, svjedok i pokrovitelj tog jedinstva Srba. Ono nam je nasušno potrebno kao malobrojnoj zajednici koja se svakodnevno susreće s različitim izazovima i preprekama, a koje to jedinstvo Srba stavljaju na veliku kušnju.
Na 1. saboru Srba u Mostaru bilo je oko 85 ljudi, što znači da zanimanje itekako postoji. Koliko su se približili stavovi svih organizacija okupljenih oko Koordinacije Srba u Mostaru, od kulturnih pa sve do političkih?
- Važno je, još jednom napominjem, kako se na jedan aktivan način potvrdilo i konkretiziralo jedinstvo Srba u Mostaru, i to je najvažniji zaključak 1. sabora koji ima svoju povijesnu dimenziju i težinu. Svih devet organizacija uključenih u Koordinaciju, 7 nepolitičkih i dvije političke, potvrdilo je to jedinstvo svojim aktivnim radom i odzivom te usvajanjem predloženih zaključaka. U okviru tog sabora jednoglasno je doneseno čak 8 zaključaka koji imaju primarno za cilj zaštitu interesa Srba u dolini Neretve kako bi im i institucionalno bilo omogućeno da ravnopravno i u skladu s predviđenim zakonskim i ustavnim odredbama egzistiraju i ostvaruju svoja prava. Ja sam kao svećenik i duhovni vođa mostarskih Srba radostan zbog toga. Što se tiče nas svećenika, nama je izuzetna čast i zadovoljstvo što ćemo svojim blagoslovom svjedočiti i doprinijeti tom jedinstvu i na terenu. Ono što bih istaknuo je i nada da će se ljudi aktivno uključiti u rad ovih organizacija koje čine srž Koordinacije Srba te da ćemo svi zajedno biti članovi jedne svete saborne i apostolske crkve u našoj parohijskoj zajednici.
Jedan od primarnih ciljeva Koordinacije je i zajednički izlazak na izbore kroz jedinstveno političko djelovanje koje je pomirilo suprotstavljene stavove SNSD-a i SDS-a. Zajednički nastup jamči mogućnost biranja svojih predstavnika u institucijama vlasti. Koliko je trenutačno u Mostaru Srba s pravom glasa i koji su im glavni problemi?
- Prema podacima koje su mi dali aktivisti koji pregledaju biračke popise, ima oko 9000 Srba s pravom glasa u Mostaru, što je iznimno veliki birački potencijal. S druge strane, mi to znamo odavno, a to je potvrdio i ovaj popis stanovništva iz 2013. godine, u Mostaru je stalno nastanjeno oko 5000, a u cijeloj županiji čak 7000 Srba. To znači da bi se, uz dobru organizaciju i predan rad u svim segmentima društvenog i političkog života, mogla ostvariti određena prava. Ovdje su osnovni problem posao i zaposlenje i, prije svega, životna i materijalna egzistencija. Ono što je poruka i ovog sabora jest to da im njihova prava i posao nitko neće dati niti će to doći samo od sebe, već se moramo sami organizirati i za to izboriti. Ako se organiziramo sami i nastupimo zajedno, onda ćemo biti u poziciji o nečemu i odlučivati. Ono što trenutačno možemo, i ja kao svećenik i drugi predstavnici organizacija Srba u Mostaru, jest saslušati ogroman broj molbi naših sugrađana i njihove probleme pokušati prenijeti nadležnima. Zbog toga se nadamo kako je ova samoorganizacija samo prvi korak k vremenu u kojem ćemo imati uistinu svoje političke predstavnike koji će potrebe, od zaposlenja, školstva, gospodarstva i drugih segmenata života, tražiti kao naše pravo, a ne kao molbu.
Kakvo je stanje u ruralnim područjima u županiji gdje žive Srbi, dolaze li pomoć i poticaji za poljoprivrednike i do njih?
- Stanje u poljoprivredi je manje-više loše za sve, ne samo za Srbe. Doduše, ni poljoprivrednici sami nisu organizirani kroz veće zadruge i slično, pa je sve to neki sitni posao koji je dovoljan samo za preživljavanje. Stanje u cijeloj državi je takvo da su poljoprivrednici, nažalost, prepušteni sami sebi. Kakvo je stanje kod drugih, takvo je u još većoj mjeri i kod Srba poljoprivrednika u dolini Neretve, to jest loše. Ovo je plodno tlo, a ljudi ne mogu ostvariti od svoga rada egzistenciju. Ljudi koji žele raditi obrađuju najmanji dio svog imanja jer ne mogu plasirati svoje proizvode. Nešto od tih proizvoda plasiraju po tržnicama, na veletržnici u Čapljini na štandovima, ali neke ozbiljnije proizvodnje nema. I u tom segmentu bi se boljom organizacijom moglo postići mnogo više. I na taj segment računa Koordinacija Srba u Mostaru.
Crkva svakim danom sve više aktivno sudjeluje u životu Srba u Mostaru. Kakav je njihov odziv prema Crkvi, koliko oni sudjeluju u životu pravoslavne zajednice?
- Pa tu zaista moramo biti zadovoljni ako usporedimo situaciju prije rata i sada. Ovdje su na području Mostara i HNŽ-a četiri žive liturgijske zajednice. To su manastir Žitomislići, parohija u Blagaju, parohija u Bijelom Polju i u Mostaru. One su u potpunosti obnovljene i mogu vam reći kako su sada mnogo življe negoli su bile prije rata. Mogu vam reći da tu vlada jedan paradoks - iako je manje Srba koji tu žive, danas imam veći broj vjernika nego prije rata.
U kojoj mjeri Pravoslavna crkva u Mostaru ima potporu aktualnih županijskih i gradskih vlasti u Mostaru?
- Nažalost, ne možemo reći kako je ta potpora zadovoljavajuća. Međutim, imajući u vidu objektivne okolnosti kroz koje djeluju i grad Mostar i druge općine u županiji, te s kojim se problemima susreću, ipak na koncu možemo biti donekle zadovoljni. Potpora i pomoć koje dobivamo su vrlo male, minimalne, posebno u fazi obnove katedralne saborne crkve, što iziskuje ogromna materijalna i financijska sredstva. Međutim, sigurni smo da se i taj segment može popraviti i poboljšati boljom i jedinstvenom organizacijom naše male zajednice kako ne bismo bili u tom odnosu moljenja i slanja zamolbi, nego da budemo u odnosu zahtjeva u onom dijelu koji nam kao zajednici i konstitutivnom narodu pripadaju. Još jednom ću istaknuti kako sve to isključivo ovisi o nama samima i zajedničkom nastupu u svim segmentima života, a i kroz političko jedinstvo.
Veliki ste ljubitelj sporta. Pred važne susrete davali ste javnu potporu Zrinjskom, a nedavno i Veležu. Šalje li otac Krulj na taj način poruku o jedinstvu grada kroz najvažniju sporednu stvar na svijetu?
- Apsolutno. Živim za taj dan kada će kod nas u Mostaru biti dva dobra, jaka i suvremena mostarska i europska kluba, kao što su Velež i Zrinjski. Aktivan sam i kroz odbojkaški klub u Mostaru jer kao veliki ljubitelj odbojke i sam sam bio odbojkaš. Obožavam sport u bilo kojem obliku jer znam kako sport i tjelesni odgoj mnogo znače u ukupnom i pravilnom odgoju naše djece. Zato bih bio istinski presretan i kao svećenik, čovjek i mostarski paroh, te napose kao Mostarac, da ove godine Zrinjski obrani titulu prvaka BiH, a da se Velež vrati u Premijer ligu BiH. Ako Bog da pa se dogodi tako, pa da iduće godine imamo dostojanstven, civiliziran i kulturan gradski derbi, koji će biti praznik za naš grad i melem za dušu svakog ljubitelja sporta u našem gradu i šire.
Što bi bila poruka Radivoja Krulja Srbima, ali i svim Mostarcima? Ima li nade za nas, treba li ostati i opstati ovdje unatoč svemu što nas pritišće?
- Kako da ne, čini se da su danas, više no ikada, aktualni čuveni Šantićevi stihovi “Ostajte ovdje”, ne samo za Srbe nego i za sve Mostarce. Mislim da ove zemlje, ovog sunca, ove rijeke, ove Božje blagodati teško ćemo naći na bilo kojem drugom komadu ovog našeg planeta. Istina je da se samo od toga ne može živjeti, ali ako se dobro organiziramo i mi, kao nacionalna zajednica Srba, ali i svi zajedno kao drugi naš identitet, taj da smo Mostarci, Hercegovci, možemo uistinu ovaj prostor učiniti ugodnim kutkom za život svih nas. Upućujem svima riječi podrške i svakog Božjeg blagoslova.•