Unatoč različitim iskustvima u Europskoj uniji (EU), o čemu posljednjih dana svjedoče primjeri građana Grčke koja je okrenula leđa EU, ili Hrvatske čiji su građani nezadovoljni standardom, puno je više uspješnih primjera izravne koristi od članstva i stjecanja ugovornog statusa za BiH.Nova njemačko-britanska inicijativa, ako se politički lideri oko nje slože u obliku izjave, upravo bi otvorila stupanje na snagu Sporazuma o stabiliziranju i pridruživanju (SSP). Zbog preinačenih uvjeta, presuda “Sejdić-Finci” bi zajedno s političkim reformama bila u drugome planu, za razliku od ranijih striktnih uvjeta Unije.Vlasti BiH od 2008. godine imaju prvi ugovorni odnos s Unijom kada je potpisan SSP, no od 1. srpnja te godine na snagu je stupio tek Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima. Od tada su na snazi tek odredbe vezane uz trgovinu i trgovinska pitanja, a zbog izostanka dogovora vlasti, SSP nije stupio na snagu u pogledu političkih, društvenih i ekonomskih pitanja od kojih bi zemlja imala konkretne koristi, odnosno mogućnosti za napredovanje. BiH bi na temelju SSP-a imala izravan pristup europskim fondovima iz kojih se financiraju lokalni i regionalni projekti, ali i ostvariti političku korist. Na taj način BiH postaje na radaru vanjske politike stabilnija država te se jača njezina pozicija u regiji, zemljama EU i svijetu. Stupanjem na snagu SSP-a, BiH bi od stranih investitora bila prepoznata kao država koja ima konkretnu perspektivu, što bi u konačnici značilo otvaranje novih radnih mjesta, povećanje izvoza... No, dio sporazuma koji nije stupio na snagu se odnosi na politički napredak i približavanje zemlje Europskoj uniji što također donosi ekonomske olakšice. Predviđeno je uvođenje uzajamnih ustupaka u pogledu kretanja radnika, prava poslovnog nastanjivanja poduzeća, pružanja usluga, tekućih plaćanja i kretanja kapitala, kao i drugih politika vezanih uz kretanje osoba na razini predviđenoj ovim sporazumom. Po detaljima SSP-a nakon što stupi na snagu, pridruživanje BiH će se provoditi postupno i bit će u potpunosti ostvareno u prijelaznom razdoblju od najviše šest godina. U međuvremenu bi cjelokupni posao vezano uz približavanje vodilo Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje koje je osnovano u skladu s odredbama SSP-a. Ovo tijelo bi trebalo biti katalizator procesa oko provedbe zakonodavnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi. Kroz ovo vijeće će se provjeravati napredak te kako otkloniti poteškoće. Vijeće za stabiliziranje i pridruživanje će najkasnije treće godine od stupanja na snagu ovog sporazuma obaviti temeljitu provjeru njegove primjene. Kroz SSP se BiH potiče na jačanje regionalne suradnje. Prije svega se to odnosi na suradnju sa zemljama u regiji koje su članice Europske unije, ali i zemlje aspirantice koje imaju ugovorni odnos s Unijom.
Europske tračnice ili balkansko blato